"Arheološka istraživanja će trajati mjesec dana i već sada ulaze u
finalnu fazu", rekao je Srni arheolog Aleksandar Jašarević, kustos
Muzeja u Doboju.
Prema njegovim riječima, lokalitet je poznat još od kraja 19.
vijeka, kada se spominju ostaci ove crkve oko koje se prostire jedna od
najvećih nekropola pod stećcima na području istočne BiH.
Napominjući da topinim Crkvina govori o tome da je na ovom
lokalitetu postojala crkva, Jašarević je naveo da je do danas sačuvano i
nešto više od 350 stećaka, a da ih je bilo više od 600.
"Oni vremenom propadaju. Veliki stećci su mahom prevrnuti,
opljačkani ili ostavljeni da propadaju usljed atmosferskih djelovanja",
rekao je Jašarević.
Glasinac je, kaže on, poznat u naučnim krugovima već od kraja 19.
vijeka kada su u austrougarskom periodu počela da se vrše arheološka
iskopavanja.
Naučnici su uvijek bili zainteresovani za područje Glasinca, jer na
skoro svakom brdu postoje neke kulturne znamenitosti od praistorije do
srednjeg i poznijeg perioda.
Jašarević je rekao da je zanimljivo da je crkva bila građena od
sedre i kamena, s obzirom da su crkve na ovom području bile građene
uglavnom od drveta, pa njihova arhitektura nije očuvana i takve
spomenike je teško locirati.
Ovo je jedina crkva koja se spominje u dubrovačkim arhivskim
spisima, jer je na nekih 100 do 200 metara od nje bio srednjovijekovini
karavanski put iz Dubrovnika sa Srebrenicu i dalje na istok.
"Spominjanje ove crkve u dubrovačkim arhivima čini je još važnijom,
jer je to jedina crkva u srednjovijekovnoj zemlji Pavlovića koja se
spominje u pisanim izvorima", naveo je Jašarević.
Govoreći o stećcima koji se nalaze oko crkve, Jašarević je pojasnio
da su ovi najstariji grobovi bili klesani u "živu stijenu" pored zidova
crkve koji se šire radijalno na redove od crkve.
Očuvala se i drvena arhitektura od grobova, a arheolozi su pronašli i srebrni dubrovački novac, te ostatke tadašnje nošnje.
"U jednom grobu pronađeni su ostaci zlatnotkane tkanine, pa
pretpostavljamo da je tu sahranjena neka istaknuta osoba koja je mogla
da priušti tako skupocjenu odjeću koja se u to vrijeme kupovala na
primorju", rekao je Jašarević.
Na lokalitetu Crkvina sahranjivana je lokalna populacija koja je živjela u glasinačkom polju i njegovim rubovima.
"Ovo je bilo zbirno mjesto za sahranjivanje jedne veće regije, o
čemu govori i veliki broj spomenika i ova ogromna nekropola. Stećci su
klesani, a zimi su dovlačeni na sankama pomoću volova", rekao je
Jašarević.
On je napomenuo da je 2008. godine grupa građana samoinicijativno
bagerom narušila temelje ove sredonjovijekovne crkve s namjerom da
sagradi novu.
Opština Sokolac je ove godine ipak izdvojila sredstva za zaštitu i
arehološka istraživanja na lokalitetu Crkvina, u selu Bjelosavljevići,
ali zbog činjenice da sarajevsko-romanijska regija nema svoju matičnu
muzejsku instituciju, morala se osloniti na pomoć arheologa iz drugih
regija, tako da osim Jašarevića na iskopavanju radi i arheolog iz Muzeja
Semberije Snežana Antić.
(Srna/Frontal)
