izvor: Novosti
Na sastanku 28 predstavnika kulturnih i naučnih institucija,
nevladinih organizacija i udruženja iz Srbije i Republike Srpske
dogovoren je konkretan plan rada na stvaranju jedinstvene baze podataka
sa imenima i prezimenima, do kojih se može doći, svih stradalnika, pišu
beogradske "Večernje novosti".
Ogromne civilne i vojne žrtve srpskog naroda ni do danas nisu
pobrojane, a kako ističe v.d. direktora Muzeja žrtava genocida Veljko
Đurić Mišina ne postoji ni evidencija grobalja ni tačni podaci o broju
poginulih ratnika Balkanskih ratova ni Prvog svjetskog rata.
"Ne postoje čak ni tačni podaci o poginulim u ratu NATO protiv
Srbije 1999. Ove poražavajuće činjenice okupile su ljude voljne da
započnu pravljenje jedinstvene baze podataka srpskih žrtava u 20. veku.
Ovo je poslednja prilika da ispravimo, dopunimo i objedinimo postojeće
podatke", rekao je on.
Republički zavod za statistiku Srbije preuzeo je na sabe zadatak
stvaranja informatičkog rješenja baze podataka u kojoj će imenom i
prezimenom, datumom i mjestom rođenja i smrti biti navedne sve žrtve.
Istoričari su saglasni da je prikupljanje podataka veoma težak posao
mnogo decenija poslije događaja, u situaciji kad su arhive, ako su i
postojale, uništavane, te da će broj imena stradalih Srba biti samo
donja granica ukupnog spiska stradalih koji će zauvijek ostati otvoren.
Zato je dogovoreno sa predstavnicima svih lokalnih muzeja, arhiva, udruženja i istraživača da učestvuju u ovom poduhvatu.
"Ni režim kralja Aleksandra, ni kasnije Brozov nisu bili
zainteresovani za popisivanje srpskih žrtava. Aleksandar nije želeo
popis srpskih žrtava u prvoj Jugoslaviji, jer bi se pojavilo pitanje za
šta su oni ginuli", rekao je Đurić Mišina.
On navodi da ni komunistički režim nije htio popis, jer bi doveo u
pitanje takozvanu jugoslovensku revoluciju u kojoj su lavovski dio
žrtava dali Srbi.
List navodi da Vojni arhiv već godinu dana pravi bazu podataka
vojnih žrtava ratova od 1912. do 1918. godine i do sada ih je u bazu
podataka unijeto 135.000. /kraj/jn/da
