autor: Frontal
Šta biste izdvojili kao najveći
uspjeh kompanije LANACO prošle godine?
Prošle godine smo prvi put bili
na najvećem svjetskom sajmu primijenjenih informacionih tehnologija u Londonu
pod nazivom BETT Show 2013, a predstavili smo se i ove godine s dva velika
projekta „Eduis“ i „Dositej“. Reakcije posjetilaca su bile odlične. Kao
rezultat predstavljanja naših projekata u Londonu, uvršteni smo i u publikaciju
Kembridž Univerziteta pod nazivom „Guide to Excellence“ koja će biti
distribuirana prema 17000 obrazovnih institucija i državnih institucija u
čitavom svijetu. Prošle godine su nam odobrena sredstva za zapošljavanje od
strane Vlade, tako da je po prvi put država prepoznala značaj jedne grane
industrije, što je zaista dobar signal da i drugi društveni činioci razumiju da
je cjelokupan razvoj zasnovan na ekonomskom napretku. Nemamo negativnih
pokazatelja ni u finansijskom, ni u tehnološkom smislu, niti kad je riječ o
ljudskim resursima. Najveći uspjeh nam je zapravo bilo stalno napredovanje i
mogućnost zapošljavanja mladih ljudi. I dalje smo ovdje broj 1
partneri najvećih svjetskih korporacija, investiramo u tehnologije u povoju
uključujući i ljude.
U poređenju sa ranijim godinama
da li je bilo promjena u finansijskim pokazateljima poslovanja?
Poslovali smo pozitivno kao i
prethodnih godina uz kontinuiran rast finansijskih pokazatelja. Firma raste iz
godine u godinu kao rezultat stalnih ulaganja u ljudske resurse i nove
tehnologije. Rezultati koji se sada vide su posljedica rada i ulaganja iz
prethodnih godina. Želio bih istaći da je LANACO firma koja nema zaduženja, tj.
sav naš rast je zasnovan na realnim osnovama i nije posljedica zaduživanja i
finansiranja rasta iz kredita.
Koliko danas ocjenjujete
povoljno domaće okruženje za privatni biznis, u odnosu na period kad se
kompanija osnivala?
Kada smo počinjali, prije 24
godine, mnogo smo rizikovali, ali nam se uz rad i strpljenje, rizik isplatio.
Danas smo svjedoci da se u RS preduzeće može osnovati u roku od tri dana uz
znatno manje troškove, dok ranije to nije bilo moguće. Prije niste mogli lako
doći do svega što vam je bilo potrebno, uključujući robe i znanje, a danas je
sve mnogo dostupnije. U današnje vrijeme imamo i internet, tako da se mnogi
poslovi mogu obavljati od kuće. Društvo i poslovanje, u cjelini je otvorenije.
Dakle, lakše je osnovati i započeti svoj privatni biznis, ali je istovremeno
dosta veća konkurencija, pa vam je za uspjeh na bilo kojem tržištu potrebno da
se razlikujete od drugih i da posjedujete kvalitet.
Gdje vidite prostor za dodatno
unapređenje poslovanja LANACO-a?
Cilj nam je da na našim
prostorima imamo IT firmu koja može najnormalnije konkurisati evropskim ako ne
i svjetskim IT firmama. Potrebno nam je da dodatno ojačamo kapacitete, ne samo
u smislu kvantiteta, već tu mislim i na sva potrebna znanja. Već poslujemo u
regionu i ulažemo mnogo truda i rada kako bismo bili prisutni na što više
tržišta. Trenutno više od 20 odsto prihoda ostvarujemo van BiH. Cilj nam je
kvalitet, dodatno zapošljavanje, izgradnja tehničkog kampusa u Banjaluci, a
planiramo u znatnoj mjeri podržati naučnu akademsku zajednicu, nauku
uopšte.
Prostor za dodatno
unapređenje vidimo u viziji kojoj težimo iz godine u godinu, a to znači da
budemo proaktivni i da konstantno budemo prvi u primjenjivanju novih
tehnologija. Zatim da ulažemo u znanje i sertifikaciju naših zaposlenih, kao i
da uvodimo i pratimo standarde savremenog poslovanja i organizacije rada.
Koje poslovne odluke biste
voljeli da niste donijeli?
Ne postoji niko ko je nepogrešiv,
u tom smislu svaku odluku i ono što je proizašlo iz nje
posmatramo kao lekciju iz koje učimo. Generalno, mogli smo i mi kao
firma, ali i naše društvo, prepoznati ranije neke prilike, biti proaktivniji i
slično. Nemamo nekih odluka zbog kojih žalimo, ali je možda trebalo imati više
strpljenja u određenim situacijama kako bismo još pozitivnije uticali na
promjene u našem okruženju. Voljeli bismo da privatni sektor može brže dovesti
do napretka ekonomije, ali i društva uopšte.
LANACO svake godine stipendira
određen broj studenata? Gdje vidite odnos mladi i perspektiva u RS, BiH?
Prošle godine smo izabrali 14
studenata informacionih tehnologija koje stipendiramo, a imamo stipendista i iz
prethodnih godina koji će se po završetku studija zaposliti u firmi. Takođe,
stipendiramo izuzetne studente i iz drugih oblasti koji kasnije nemaju obavezu
prema firmi. Podržavamo i Međunarodni dan žena u IKT-u, organizujemo
međunarodnu ljetnu praksu za studente informacionih tehnologija, a uključeni
smo i u brojne aktivnosti koje se tiču podrške mladima, znanju uopšte. Potrebna
je veća inicijativa privatnog sektora u tom smislu, jer će se po završetku
školovanja ti ljudi zapošljavati upravo u realnom sektoru. Nama su mladi ljudi
jako važni jer oni čine okosnicu kompanije, što govori i prosjek godina
zaposlenih u firmi. Trenutni prosjek godina je 28, s tim da konstantnim
zapošljavanjem mladih očekujemo da će prosjek godina zaposlenih u firmi uskoro
biti još manji. Apelovao bih na sve društvene činioce da se udruže i posvete
više mladima, jer zajedno možemo stvoriti dosta prilika za pozitivne stvari na
ovim prostora.
