izvor: Frontal
Ono što odlikuje Vaskrs i vaskršnje običaje je činjenica da je Srpska
pravoslavna crkva usvojila neke paganske rituale i dala im hrišćanski pečat, a
narod je to prihvatio. Narodni običaji odigravali su se i prije samog dana kada
se proslavljao Vaskrs. Naime, posljednja nedjelja posta, naziva se Velikom nedjeljom,
kao i pojedini dani u njoj, poput Velikog četvrtka i Velikog petka. Budući da
se Veliki petak smatra danom kada je Hrist razapet na krst, svi običaji se
odvijaju u znaku tog tužnog događaja.
Samo farbanje jaja jeste specifičnost ovog velikog praznika. Mnogi narodi,
jaje smatraju simbolom rađanja novog života, a tu činjenicu potkrepljuju i
podaci iz mitologija starih naroda.
Vaskršnja jaja obično se farbaju na Veliki četvrtak i Veliki petak, a prema
srpskoj narodnoj tradiciji, taj posao nije mogao da obavlja svako, a poštovana
su i određena pravila. Iako su korišćene razne boje, crvena se jedina smatrala
obaveznom, jer prema predanju, jedan od vojnika koji je čuvao razapeto Hristovo
tijelo, rekao je da će Hrist ustati ako pečeno pile oživi i snese crveno jaje.
Sa jajima se završavao višenedjeljni post, a postojao je običaj da se jajima djeci
trljaju obrazi, i da se ukućani umivaju vodom u kojoj su jaja prenoćila. Ipak,
ni sva crvena jaja nemaju isti značaj, jer se prvo jaje ofarbano u crveno
naziva čuvarkuća, čuvar, stražar. Za čuvarkuću se vjeruje da ima posebnu moć,
pa se zato koristilo u magiji plodnosti, ali i za zaštitu ljudi i ljudskog
zdravlja. Čuvarkuća se koristila i za zaštitu usjeva pa se često zakopavalo u
dvorište ili njivu. Ipak, trebalo je biti oprezan sa ovim jajetom, jer pogrešno
rukovanje, smatralo se, moglo je da donese štetu.
Jaje kao simbol Vaskrsa datira još od vremena kada je Marija Magdalena caru
Tiberiju poklonila jaje govoreći mu da je Isus vaskrsao, ali simboliše i nov
život, snagu života, jer pile samo iznutra razbija ljusku i izlazi na svjetlost
dana. Jaje je simbol života.
Jedno od obilježja Vaskrsa jeste svečani ručak u krugu porodice, mada je u
nekim djelovima zemlje bio uobičajen ručak čitavog sela pred drvetom – zapisom, a
ono što je obavezno bilo za taj objed jesu vaskršnji kolači i vaskršnja
pečenica od prasetine ili ovčetine.
Na Vaskrs u domovima pravoslavnih vjernika nakon višenedjeljnog
posta postavlja se mrsna trpeza. Sprema se pečenica, najčešće prase ili jagnje,
pravi se vaskršnja pogača, a počasno mjesto na stolu pripada jajima.
Običaj je da se oni koji su postili, na dan Vaskrsa, omrse prvo jajetom. Tri
dana, koliko Vaskrs traje, rođaci, prijatelji i komšije daruju se ofarbanim
jajima, u posjetu se ne ide bez uskršnjih jaja, niti će se desiti da vam tih
dana neko dođe u posjetu a da vam nije donio jaja.
Vaskrs se proslavlja, kao i Božić, nekoliko dana, a zbog značenja koje ima
smatra se i danom u kome se treba veseliti, radovati i družiti sa najbližima.
U vrijeme Vaskrsa, ljudi pozdravljaju jedni druge sa – Hristos voskrese –
Vaistinu voskrese!
Vaskršnja tradicija vezana je za okupljanje porodice, isto kao i za Božić, i
ovo je običaj u čitavom hrišćanskom svijetu koji slavi ovaj praznik.
Vaskrs u svijetu
Običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, negde su strogo vjerski, ali
postoje i vaskršnji običaji koji sa vjerom nemaju veze kao što je u zapadnim
zemljama običaj da vaskršnji zeka donosi poklone djeci. U mnogim zemljama
zadnjih godina, kuvana jaja zamenjuju jaja od čokolade, potrošačko društvo je
dovelo do toga da običaj farbanja jaja negdje zamire pod izgovorom da djeca
više vole jaja od čokolade.
Domaćice u Rusji unaprijed pripremaju vaskršnju trpezu, uz obavezni simbol
"kulič" – vaskršnji kolač od testa i jaja, osveštan na Veliku subotu.
Osveštana je i "pasha", specijalno jelo od mladog sira, pavlake i
jaja, u obliku zarubljene piramide ukrašene ušećerenim voćem, koja, prema
tradiciji, predstavlja simbol Groba Gospodnjeg. "Pasha" je i simbol
"pune kuće" i njome se služe gosti u znak dobrodošlice. Pored ta dva
"obavezna artikla" i u Rusiji je uobičajeno kuvanje i farbanje jaja,
kao simbola obnavljanja prirode i života, čemu se, kao i drugdje, najviše
vesele djeca. U Rusiji na dan Vaskrsa ljudi sa korpama hrane odlaze na grobove
preminulih rođaka gdje provode veći dio dana jedući i tako odajući poštu
preminulom.
U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu
idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku. U 17. vijeku, Sinod
Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je
dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Poslije ručka ljudi su se okupljali kod
Crkve, a ako u selu nema crkve, pod zapis (sveto drvo).
Vijekovima je omiljena dječja igra "tucanje jaja", u kojoj se od
"protivnika" pobjedom osvajala njegova igračka ili druga ukrašena
jaja koja su donijeli sa sobom.
U Bugarskoj su popularne i vaskršnje figure od čokolade i šećera u obliku zeca.
Na Veliki Četvrtak se farba prvo jaje i priprema tijesto za vaskršnje hljebove.
Bugarke pripremaju vaskršnji hljeb sa crvenim jajem u sredini koje se poklanja
prvom gostu koji posjeti ukućane. U nedjelju Bugari idu u crkvu na svetu
liturgiju i vraćaju se domovima sa svijećom u ruci.
U Bugarskoj je, takođe, običaj da se za Vaskrs nosi nova odjeća koja
simbolizuje vaskrsenje i rađanje novog života na proljeće.
U Italiji se tradicionalno jede posebna vaskršnja „torta di Pasketa",
slani kolač s kuvanim jajima i špinatom, a u Švajcarskoj se poklanja uskršnja
golubica, „paloma di paskva", kolač sa sušenim voćem.
Djeca zauzimaju posebno mjesto tokom proslave Vaskrsa. U Njemačkoj se za
najmlađe u baštama skrivaju korpe s jajima i čokoladnim figuricama, u
Francuskoj djeca stoje u krugu i u vazduh bacaju i hvataju šarena jaja, dok u
Americi sakrivaju jaja u kući, dvorištu ili vrtu, a djeca ih zatim traže, uvjerena
da ih je preko noći sakrio vaskršnji zeka, ostavljajući slatkiše i druge
poklone.
U mnogim zemljama, ovaj praznik prate i veoma neobični običaji. U nekim dijelovoma
Poljske za Vaskrs se ljudi polivaju vodom, u Mađarskoj se prskaju čak i
parfemima, dok se u Finskoj udaraju svežnjem brezovih grančica. U Holandiji je
običaj da se dječacima simbolično „ispraši tur", jer se tako istjeruje
loše ponašanje. Ovaj običaj imaju i Škoti, kod kojih postoji i izreka „istučen
kao na Vaskrs".
U Grčkoj, Vaskrs ne može da prođe bez crvenih jaja, vaskršnje supe od
jagnjećih iznutrica "magiritse", slatkog kolača "curekija"
i jela od jagnjećeg mesa "kokoreci".
Jedan od običaja koji se praktikuje na ostrvu Krf je i bacanje
"botidesa", kermičkih posuda napunjenih vodom sa prozora na ulicu,
dok se u područijma prema Bugarskoj održava tradicionalna "borba
jajima". Vaskršnji običaji u Bugarskoj su se kao i u drugim pravoslavnim
zemljama formirali vijekovima, a glavno mjesto na vaskršnjoj trpezi Bugara
zauzimaju kozunjak (domaća štrudla) i jaja ofarbana u crveno. Jaja se
obmotavaju u zeleni stoljnjak (zelena je nacionalna boja Bugarske) i nose se u
crkvu na osveštavanje.
U Austriji je veoma važan praznik Zeleni četvrtak, pred Vaskrs, kada je
običaj da jedu zeleno povrće i ovaj dan simbolišu jaja ofarbana u zelenu boju.
U Meksiku, u četvrtak pred Vaskrs, vjernici idu u sedam crkava i u svakoj se
mole za oprost grijehova. Na Veliki petak simbolično obilježavaju stradanje
Hristovo a subotom organizuju paljenje Jude, lutke napravljenje od kartona.
Za Jevreje, bilo gdje u svijetu, Vaskrs je veoma važan praznik koji provode
u krugu porodice kada se podsjećaju egzodusa tokom svoje istorije i za vrijeme
praznika jedu hranu koja ima simbolični značaj, beskvasni hljeb i jaja.
U zemljama Južne Amerike, u mnogim gradovima vaskršnji dan se pretvori u
karneval sa muzikom i konfetama.
Kao što vidite, običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, svaka ima nešto
svoje, ali najvažnije je da je to jedan od praznika koji okuplja porodicu i to
je tradicija koja ne treba da se prekine.
