autor: Frontal
Ovogodišnji Dan planete Zemlje se obilježava na
temu „Zeleni gradovi“, čime se promoviše prelazak na čistiju, zdraviju i
ekonomski održiviju budućnost kroz poboljšanje efikasnosti i investiranju u
obnovljive tehnologije te reforme u propisima koji se tiču oblasti izgradnje,
energije i transporta. S obzirom da 75% od ukupne svjetske energije konzumiraju gradovi, neophodno je da se
smanji emisija stakleničkih gasova i to još juče!
Trenutno se većina svijeta oslanja na zastarjele
sisteme električne energije koji su izuzetno neefikasni i „prljavi“. Da bi gradovi
postali održiviji, neophodno je redizajnirati postojeći sistem, preći na
obnovljive izvore energije i implementirati novija rješenja. Zgrade čine gotovo
trećinu svih globalnih emisija stakleničkih gasova, a kroz jednostavne sisteme efikasnosti
i poboljšanja dizajna, te emisije se mogu drastično smanjiti. Transport je
najbrže rastući izvor emisija stakleničkih gasova u svijetu, od kojih tri
četvrtine dolazi direktno iz automobilskog saobraćaja. Da bi se ove emisije, te
dodatno zagađenje koje stvaraju smanjili, potrebno je poboljšati standarde, povećati
mogućnosti javnog prevoza, ulagati u alternativne vidove transporta, te poboljšati
gradsku mobilnost kroz pješačku i biciklističku infrastrukturu.
Mnogi gradovi u svijetu danas mijenjaju svoje
politike, a ovih 10 gradova je uzelo titule najzelenijih zbog njihovog efikasnog
korištenja obnovljivih izvora energije, promocije „zelenog“ načina života,
ogromnog broja kompanija sa primjenom čistih tehnologija, te provođenjem zakona
koji štite životnu sredinu i inovativnim strategijama za bolje i zelenije zajednice.
Rejkjavik, Island
Rejkjavik na Islandu je zauzeo prvo mjesto, i to s
pravom, jer se grad u potpunosti snabdijeva energijom iz obnovljivih izvora, a
plan im je da budu potpuno energetski nezavisni do 2050. Grad trenutno koristi
hidroenergetske i geotermalne aktivnosti za zagrijavanje vode, te za
proizvodnju električne i toplotne energije.
San Francisko, Kalifornia
San Francisco je bio na čelu održivog življenja već
dugi niz godina, a 2007 je postao prvi grad u SAD koji je zabranio upotrebu plastičnih vrećica. Pored
toga, započeo je opsežan program recikliranja u 2009. godini, a do sada je
uspio spasiti 77% materijala koje bi završilo na deponijama što je i najuspješniji
program u Sjedinjenim Američkim Državama.
Malme, Švedska
Malme je
ponosni vlasnik jednog od najvećih vjetro energetskih parkova u svijetu i ima
obilje zelenih površina, kao i veliku raznolikost zelenih tehnoloških
rješenja.Western Harbour u Malmöu u potpunosti koristi obnovljive izvore
energije iz sunca, vjetra, hidroenergije i biogoriva. Čak i gradske zgrade su
izgrađene korištenjem održivih materijala i posebno su dizajnirane kako bi bile
što je više moguće energetski efikasnije.
Vankuver, Kanada
Vankuver ima velike nade da će postati
najzeleniji svjetski grad do 2020. godine. Grad je poznat po svojim inovativnim
čistim tehnologijama, a posjeduje i ogromne količine dostupnih obnovljivih
izvora iz kojih može izvući impresivnih 90% potrebne energije.
Portland, Oregon
Portland je bio prvi grad u SAD-u koji je
prihvatio akcijski plan za klimatske promjene i ima planove i zakone koji
osiguravaju da grad ostane u granicama tako da je ruralna zemlja sačuvana samo
za poljoprivredne svrhe. Takođe, ovaj grad ima izvrsnu reputaciju u smislu prevoza
zaposlenih, gdje više od 25% ljudi
putuje javnim prevozom, biciklom ili dijele automobil (carpooling).
Kuritiba, Brazil
Kuritiba je nesumnjivo zeleni grad Brazila, s
više od 1000 zelenih površina, 14 šuma i 16 parkova, a oko 1.5 milion novih
stabala je zasađeno uz ceste i autoputeve. Nevjerojatnih 70% gradskog otpada se
reciklira, a imaju čak i stada ovaca u svojim parkovima i zelenim površinama
koje travu „drže pod kontrolom“.
Kopenhagen, Danska
Kopenhagen je izgradio ugled kao svjetski lider u
naporima za borbu protiv klimatskih promjena. Poznat je po svojim biciklima, a
gotovo jedna trećina stanovnika prvenstveno koriste svoje bicikle kao prevozno
sredstvo u gradu dok do 2015. godine očekuju da će se taj broj povećati na 50%.
Štokholm, Švedska
Štokholm je uzeo titulu „Zelena prijestolnica Evrope“
još 2010. godine zbog svoje izuzetne predanosti održivosti.
Podaci za emisiju ugljika su impresivni, prosječna emisija za evropski grad je
10 tona po glavi stanovnika, dok Štokholm proizvodi 3,4 tone. Takođe, Štokholm
je poznat po tome da se preko 40% grada sastoji od zelenih površina.
Hamburg, Njemačka
Hamburg, dobitnik nagrade Evropski zeleni grad 2011,
je vrlo zauzet u svom razvoju da bi se što više približio održivim standardima.
Hamburg trenutno pretvara 388 hektara industrijskog zemljišta kako bi obezbijedio
mjesta za razvoj novih „zelenih“ naselja.
Bogota, Kolumbija
Poslednjih godina, Bogota je drastično poboljšala
svoju reputaciju prelaskom iz grada koji je bio opterećen organizovanim
kriminalom i siromaštvom do grada koji je poznat po održivosti i životu u
skladu sa životnom sredinom. U glavnom gradu Kolumbije prisutan je efikasan
sistem javnog prevoza, više od 1100 urbanih zelenih površina i stotine
kilometara biciklističkih staza. To je takođe znatno popravilo kvalitet vazduha
i vode u Gradu.
Da bi lokalna uprava bila spremna na održiva
rješenja, mnogo toga zavisi od svijesti svih nas. Ukoliko se vozimo automobilom
do posla do kog nam ne treba ni 30ak minuta pješke, grad će svoju politiku
saobraćaja prilagođavati automobilima, a ne ljudima. Dok god ne marimo kako se
grijemo ili dobijamo električnu energiju, te da li se negdje ta energija gubi,
bićemo energetski zavisni i koristićemo prljave izvore energije i zastarjele
tehnologije. Dok god god smo nijemi posmatrači, betoniraće nam parkove i sjeći
aleje.
Sami biramo gradove u kakvim želimo da živimo!
