izvor: NAP
Naime, tokom rasprave u američkom Sentau o krizi u Ukrajini, predložena je lista moćnih ruskih kompanija koje bi, prema prijedlogu, trebale biti izložene ekonomskim sankcijama SAD i zapadnih sila.
Tu je ideju u svom svjedočenju pred Komitetom za vanjske poslove Senata SAD iznio Dejvid Kramer, predsjednik ugledne američke nevladine organizacije „Freedom House“, a čiji je osnivač Elenor Ruzvelt.
Kramer je naveo, govoreći na panelu na kojem je učestvovala i Viktorija Nuland, pomoćnik državnog sekretara SAD za Evropu i Aziju, da se moraju usvojiti sankcije protiv ruskih banaka i državnih kompanija. Više sagovornika u debati pred Senatom je tražilo da SAD pojača sankcije i pritisak na Rusiju koja, kako smatraju, direktno djeluje u Ukrajini pomažući separatistima čije aktivnosti izazivaju sukobe i dovode zemlju na rub rata.
Na meti sankcija bi se osim Sberbanke i Gazproma trebale naći i Gazprombank, Vneshekonbank (VEB), Vneshtorgbank (VTB), Rosoboronexport, Transneft, Novatek i naftni gigant Rosneft.
Inače, Sberbank je od prošle godine ušla na tržište BiH, ali i cijelog regiona te već zauzela značajan dio tržišta. Ukoliko bi se našla pod sankcijama, to bi sigurno narušilo planove daljnjeg širenja koja u BiH ima skoro 400 uposlenih.
Takođe, ruska naftna kompanija Gazprom, prema određenim procjenama, možda i najveća kompanija u svijetu, već djeluje u BiH. Oni su putem srbijanske kompanije NIS, otkupivši posao OMV-a, ušli na tržište u BiH i već sada su vlasnici 27 bezinskih pumpi u BiH, a planiraju taj broj povećati na 40 do 2015. godine, prenosi NAP.
