izvor: novosti.rs
Od poljoprivrednih kultura najviše je stradao kukuruz, pa će seljake na jesen dočekati još jedan udarac – rast cijena stočne hrane, koji će usloviti dalji porast cijena mesa i prerađevina od mesa!
U ovom periodu u Trebinju, Driniću i Gackom zabilježene su rekordne padavine, sa prosjekom od 740 litara po metru kvadratnom. Prosjek padavina od januara do maja za pojedine opštine prevazilazi 50 odsto ukupnih godišnjih padavina. Ovo je naročito izraženo u opštinama Banjaluka, Prijedor, Gradiška, Doboj, Novi Grad, Trebinje i Bileća. Poplave su posebno ugrozile ratarsku proizvodnju.
Kako ocjenjujete trenutno stanje na poplavljenim područjima?
– Stanje je bolje nego prethodnih dana i prisutno je blago opadanje vodotoka što će se nastaviti i narednih dana, a kiša koja se prognozira početkom naredne sedmice ne bi trebalo da utiče na povećanje nivoa vodotoka.
Koliko se procjenjuje šteta na poljoprivrednim usjevima?
– Više informacija ćemo imati nakon povlačenja vode sa zasijanih površina i detaljnijeg pregleda usjeva kukuruza. Stručne službe Ministarstva će direktnim uvidom na terenu utvrditi štete na poljoprivrednim kulturama.
Kukuruz je najviše stradao?
– Osnovni problem je zasićenost zemljišta vlagom usljed velikih količina padavina, pri čemu su otežane osnovne agrotehničke operacije. S obzirom na to, da se u ovom periodu vegetacije vrši sjetva kukuruza, ova kultura je i najugroženija. Sjetva kukuruza je planirana na 140.000 hektara. Kasni u pojedinim regionima i prema informacijama resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva, do sada je zasijan 70 odsto planiranih površina.
Mnogi ratari su primorani da ponovo siju kukuruz?
– Prema prvim procjenama, ponovnu sjetvu kukuruza je potrebno obaviti na oko 10.000 hektara, što čini oko sedam odsto planiranih setvenih površina.
Kako će Ministarstvo pomoći ratarima?
– Vlada RS i Ministarstvo će, u skladu sa mogućnostima, obezbijediti stručnu i svaku drugu podršku poljoprivrednim proizvođačima. Ministarstvo će nastaviti da pruža finansijsku i svaku drugu vrstu pomoći.
Vanredno stanje je pokazalo svu slabost odbrambenog sistema od poplava u RS. Šta je uzrok tome?
– Odbrambenih nasipa u RS ima oko 200 kilometara i štite područje od velikih voda rijeka Save, Une, Vrbasa, Bosne, Drine. Za samo stanje nasipa može se reći da ima djelimična oštećenja, klizišta koja nisu sanirana i da 20 kilometara nasipa nema potrebno nadvišenje u odnosu na velike vode (dio nasipa Kozarska Dubica i Gradiška, u dužini od 15 kilometara i na području Semberije u dužini od pet kilometara). Obodna kanalska mreža u ukupnoj dužini od oko 190 kilometara štiti područja od brdskih voda.
Problemi su evidentni i u sistemima za unutrašnji odvod vode u nekim opštinama?
– Na crpnim ćelijama je instalisano 54 agregata i u ovom periodu svi objekti su u pogonu. Sisteme za unutrašnju odvodnju, u dužini od oko 1.500 kilometara i manje vodotoke održavaju lokalne zajednice. Većina kanala nije u funkciji i zahtijevaju značajnu rekonstrukciju.
