U makedonskoj prestonici, na primjer, prevladavaju džamije, dok na teritoriji države je taj odnos 3:1 u korist crkava.
Prema zvaničnim podacima Islamske vjerske zajednice, kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve, odnosno Ohridske arhiepiskopije SPC, na teritoriji Skoplja se nalazi ukupno 133 džamija i 112 crkava.
Eksperti, kako se navodi, procjenjuju da se izgradnjom vjerskih objekata obilježava teritorija, dok vjerske zajednice neprestano zahtijevaju izgradnju novih jer tvrde da postojeći broj ne zadovoljava potrebe stanovništva.
Vjeruje se, pišu mediji, da na čitavoj teritoriji Republike trenutno funkcionišu 1952 crkve i 580 džamija, dok je oko pedeset crkava i desetak džamija u izgradnji ili se restaurira. Računica kaže da praktično na svakog 831 stanovnika dolazi po jedna crkva ili džamija.
Samo u posljednjoj deceniji u Makedoniji je izgrađeno oko 350 džamija i minareta i otprilike isto toliko novih crkava, kapela, manastira, paraklisa, krstova…
Mediji ocjenjuju da religija u Makedoniji igra sve veću ulogu u javnom i političkom životu. Ona nije više samo lično pitanje pojedinca, već sada stvara potencijale za uticaj na društvo i politiku i postaje važan faktor u političkom i javnom životu zemlje.
Ono što, kako kažu, zabrinjava je sve veći uticaj religije na javni život na koji religija ne bi trebalo da ima bilo kakav uticaj.
Prema rezultatima ankete o uticaju religije u Makedoniji, koju je prošle godine sprovela Fondacija Konrad Adenauer, većina od 74,2 odsto anketiranih stanovnika pravoslavne vjere smatra da Makedonija ima dovoljan broj crkava, dok 20, 4 odsto njih kaže da tih objekata ima previše.
Muslimani su oko tog pitanja podijeljeni pola-pola – 44,6 odsto ih smatra da je izgrađeno dovoljno džamija, dok 43,1 odsto vjeruje da ih je previše.
U vodećim vjerskim zajednicama – pravoslavnoj i islamskoj nezadovoljni su postojećim brojem objekata jer, kako smatraju, oni ne zadovoljavaju realne potrebe stanovništva. Otuda su i njihove međusobne optužbe za nepoštovanje zakona prilikom izgradnje bogomolja.
Inače, u Makedoniji, osim pravoslavaca i Muslimana, živi preko 60.000 građana drugih religija – katolika, protestanata, jehovinih svjedoka i predstavnika različitih istočnjačkih sekti, na primjer, Hari Krišna ili Derviši.
Njihova prava se, tvrde mediji, sve više krše. Kršnje vjerskih prava je najizražajnije u slučajevima pravoslavne Ohridske arhiepiskopije SPC i Derviša, koji su, kako se navodi, u direktnom sukobu sa kanonski nepriznatom Makedonskom pravoslavnom crkvom i Islamskom vjerskom zajednicom.
Prema podacima Komisije za odnose sa etničkim zajenicama na teritoriji Makedonije djeluju 32 vjerske zajednice.
izvor: Tanjug
