„Tito u Prvom svjetskom ratu – različito čitanje jedne
fotografije”, naziv je diskusije koja je povodom stote godišnjice od početka
Velikog rata organizovana u Muzeju istorije Jugoslavije. Teme ovog naučnog
skupa, uz sliku koja Broza prikazuje u austrougarskim redovima, bile su i
njegovo učešće u 42. „vražjoj” domobranskoj diviziji koju su činili žitelji
Hrvatske, njegova predaja i život u Rusiji, kretanje i dejstva njegove vojne
jedinice na teritoriji Srbije, isticanje na osnovu kojeg je stekao rang
kaplara, a potom i podnarednika…
– Sigurno je da je Tito kasnije rijetko pričao o tim
događajima. Prilikom prikazivanja ove fotografije 1970. na izložbi povodom 50.
godišnjice od osnivanja KPJ nije negirao da je on na slici, ali je rekao da je
nastala negdje u Galiciji. S obzirom na to da su pripadnici 42. divizije tamo
ratovali 1915. to nije tačno, jer se slika pojavljivala u hrvatskoj štampi prije
odlaska te jedinice na ruski front, sa potpisom da je riječ o borbama na Drini.
To je moguće provjeriti, ali pojedini ključni detalji, najprije autor, a potom
i tačno mjesto i vrijeme nisu poznati – naglašava Veselinka Kastratović-Ristić,
muzejska savjetnica MIJ-a i jedna od organizatora diskusije.
Na skupu su govorili sudski vještak za fotografiju Milan
Simić, dr Nikita Bondarev iz Ruskog instituta za strateška istraživanja, docent
na Filozofskom fakultetu dr Aleksandar Životić, dr Milan Terzić sa Instituta za
strategijska istraživanja i Danilo Šarenac sa Instituta za savremenu istoriju.
Analiza slike na kojoj je Josip Broz sa puškom u ležećem položaju pokazuje da
se danas na mnogim mjestima pojavljuje samo dio cijelog snimka. Dio koji
nedostaje pokazuje da su iznad Broza dva oficira, a iza njih još jedan vojnik
pokraj krova zemunice. Na osnovu pregleda hrvatske štampe utvrđeno je da su se
pojavile dvije različite fotografije, vjerovatno nastale jedna za drugom, s
obzirom na istovjetan izgled rova i aktera. Jedna se našla u „Ilustrovanom
listu” 3. oktobra 1914, a druga u „Jutarnjem listu” 11. novembra 1914.
Milan Simić kaže da nije poznato šta se dogodilo sa
originalnim slikama na kojima se vidi Josip Broz na položaju u Prvom svjetskom
ratu i da su današnje kopije nastale od već presnimljenog primjerka.
– Nije poznato ni kada ni kako je to umnožavano. Jedino što
nam je jasno jeste to da je na njima Tito i da je snimljen prije oktobra 1914.
Suština je da se u cijelom kadru iza njih vidi zemunica kakve su građene u
pozadini, a na jednom snimku obojica starešina stoje po strani i nisu
skoncentrisani na borbu već gledaju u pravcu objektiva, ne obraćajući pažnju na
front. Na osnovu toga djeluje kao da su svi dio neke pozadinske jedinice u
defanzivi, a ne u naletu na neprijateljski položaj – zaključak je Milana
Simića.
Od 25. puka „vražje” divizije do zarobljeništva u Rusiji
U izlaganju „Borbeni put 42. divizije 1914. u Srbiji”
Aleksandar Životić naveo je da je Tito služio u 10. četi, 3. bataljona, 25.
puka „vražje” divizije.
– Arčibald Rajs, koji je kasnije anketirao žrtve, utvrdio je
da su zločine činili 26. 27. i 28. puk. Međutim, kasnija istraživanja pokazala
su da je i dopunski bataljon 25. puka koji je vodio tadašnji major Slavko
Štancer takođe odgovoran za niz zlodela – naveo je Životić.
Nikita Bondarev govorio je na temu „Josip Broz u
zarobljeništvu u Rusiji” i opisao na koji se način budući Tito u Galiciji
predao Rusima – kada je 42. domobransku diviziju napala formacija Čerkeza
poznata pod nadimkom „Divlja divizija”. Ruski istoričar opisao je i kako je
ranjeni Broz proveo pet godina u zarobljeništvu i bjekstvo iz logora, dok se
nije priključio crvenogardejcima.
izvor: politika.rs
