Naime, kao što je većini naših građana poznato, RS slavi 21. novembar
jer je to godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a u FBiH slave
25. novembar kao dan zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća
narodnog oslobođenja BiH 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH, pojašnjava da se na
ovom primjeru vidi koliko je razmimoilaženje između predstavnika tri
naroda u BiH u odnosu na to kako vide BiH.
"Srpski narod smatra da je Dejton omogućio priznavanje RS i nekakav vid
njene nezavisnosti. Predstavnici bošnjačkog naroda sve vrijeme smatraju
da je Dejton privremeno rješenje do rješenja ‘jedan građanin, jedan
glas’ i to je njihov nacionalni cilj. Hrvati smatraju da je Dejtonski
sporazum nepravedan jer smatraju da ne uvažava konstitutivnost svih
naroda i dovodi ih u neravnopravan položaj. I to je osnovni problem – ne
postoji želja da se o ovim osjetljivim temama raspravlja na otvoren
način", smatra Majkićeva.
Prema njenom mišljenju, želja bošnjačkog naroda da slavi datume iz
bivše Jugoslavije pokazuje njihova nastojanja da povežu praznike iz
bivše BiH sa sadašnjom. "Oni koji su najviše učinili da bivša
Jugoslavija postoji, oni slave njen praznik samo zbog toga da bi
pokazali da BiH ima kontinuitet i ni zbog čeg drugog. Vidi se koliko je
njihovo licemjerstvo i koliko politiku u BiH tumači kome kako odgovara",
istakla je ona.
Sa druge strane, Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA, smatra da svi
oni koji ne žele slaviti 25. novembar kao dan državnosti BiH pokazuju da
ne poštuju Dejtonski sporazum koji slave. "Ako hoćemo da poštujemo
Dejtonski sporazum, onda je obaveza da je 25. novembar praznik na
cijelom teritoriju BiH na osnovu kontinuiteta BiH, zakona i njenih
propisa sve dok institucije BiH ne odluče drugačije. Ja bih volio da
postdejtonska BiH što prije donese zakon o državnim praznicima i da se
taj zakon uredi, ali dok se to ne uradi 25. novembar ostaje kao
praznik", rekao je Džaferović, koji smatra da je to pitanje uređeno
članom I Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je ujedno i Ustav
BiH, u kojem se govori da BiH ima kontinuitet prethodne BiH.
"Nije sporno da je Dejtonski sporazum značajan datum za BiH, ali hoće
li biti državni praznik zavisi od Parlamentarne skupštine. Nije pitanje
ima li ili nema dana državnosti 25. novembra, pitanje je da li neko
poštuje ili ne poštuje Dejton", smatra on.
Inače, kada su u pitanju međunarodne institucije koje imaju kancelarije
u Banjaluci, Delegacija EU i Kancelarija Ambasade SAD će, kako
nezvanično saznajemo, zatvoriti svoje kancelarije u Banjaluci. Za Misiju
OEBS-a to će biti uobičajeni radni dan.
Izvor: Nezavisne
