Uprkos dobrim prihodima od prodaje
poljoprivrednih proizvoda, Maji nije teško da na svom imanju drži
kravu i svinje.
"Pčelarstvo je bilo dio tradicije
u porodici mog muža, ali da bismo razvili svoj posao, morali smo
uzeti poljoprivredni kredit od 15.000 eura, koji smo vratili za dvije
i po godine", objasnila je Kljajićeva.
Tajna njenog uspjeha, kako ističe, u
tome je što nije slijepo slušala savjete domaćih i stranih
eksperata koji su često sugerisali usavršavanje u proizvodnji samo
jednog proizvoda. Maja savjetuje svima, posebno mladima, koji žele
na sjeveru da se bave poljoprivredom, da uvijek ulažu u proizvodnju
više proizvoda kako bi izbjegli rizike loše poslovne godine.
– Nama su mnogi ljudi i stranci
preporučivali da se bavimo proizvodnjom jednog proizvoda, po kojem
bismo bili prepoznatljivi. Ne… Ukoliko bismo se samo bavili
pčelarstvom ili sva očekivanja imali samo od šljivika, mi bismo
brzo propali. Ove godine je bilo manje meda, šljiva nije ni bilo,
ali su nas zato izvukle maline i povrće koje je rodilo, priča dalje
Maja.
Na površini od 30 ari, na imanju
Kljajića, već 13 godina su zasađene maline od kojih svake godine
imaju lijepe prihode. Kada su zasadili maline, Ministarstvo
poljoprivrede je u to vrijeme sadnice dijelilo bez naknade
zainteresovanim proizvođačima.
Kad su Kljajići u selu prvi zasadili
maline, Maja se prisjeća da su se drugi čudili da se od njih uošte
može razvijati biznis. Nekima je, kako kaže, u to vrijeme to bilo i
smiješno. Ova uspješna preduzetnica napominje da prodaju svojih
proizvoda širi najviše zahvaljujući kontaktima koje ostvaruje
posjećujući sajmove i putujući širom Crne Gore i regiona.
Staru kuću brvnaru u svom selu,
napravljenu od drveta i kamena prije sto godina, Kljajići su
renovirali prije nekoliko godina zahvaljujući osvajanju nagrade za
zelenu ideju od 10.000 eura na regionalnom konkursu.
Sada u toj kući u etno-stilu žele da
razvijaju seoski turizam. Kuća se nalazi na nadmorskoj visini od
1.040 metara.
– Vratili smo kući autentičnost.
Ispred nje smo napravili ljetnjikovac kako bismo bili u prilici da
organizujemo posjete grupa turista i priređujemo ručkove. Ubacili
smo nedavno i autentične stare ležajeve i vrlo brzo bićemo u
prilici da organizujemo smještaj, navela je Maja Kljajić.
Ideju za razvoj seoskog turizma dobila
je obilazeći razvijena sela po Sloveniji, gdje je turizam ove vrste
na veoma zavidnom nivou i za koji se mogu pronaći gosti.
Izvor: Oslobođenje / Biznis.ba
