Naime, kolosalne sume novca poreskih obaveznika se ne obećavaju u zatamljenim, skrivenim vladinim prostorijama. Sve je tu na otvorenom. Svi zajedno nadgledamo tok pregovora.
Međutim, mnogi stanovnici Evrope su zbog očigledan nedostatka povjerenja između Njemačke i Grčke zabrinuti za budućnost evra.
Poenta je da je Grčka progutala svoj ponos i napokon odustala od insistiranja na novom finansijskom mostu, a nakon čega je optužena od strane njemačkog ministarstva finansija da je nepoštena – da se pretvarala da pristaje na uslove kada je tražila produženje postojećeg paketa pomoći, paket koji samo što nije istekao, piše BBC.
Postoji i paradoks u njemačkom finansijskom "puritanizmu": velika, gotovo pa vjerska, posvećenost teoriji da se svi dugovi moraju otplatiti po prvobitno određenim uslovima. Njemačka, zbog ove tvrdoglavosti, može imati veće troškove nego što bi imala kada bi popustila Grčkoj.
Naime, Njemačka bi kao veliki povjerilac u slučaju istupanja Grčke iz zone evra bila dosta oštećena jer dugovi ne bi mogli da se vrate.
Postoji i druga velika posljedica. Ako Grčka ode, evrozona bi trebala pokazati veću finansijsku solidarnost između bogatih sjeverno evropskih ekonomija i preopterećenih južnih zemalja.
To je neophodno kako bi se ubijedili investitori i kompanije da ne povlače vitalna sredstva iz slabijih ekonomija zbog straha da će i one kao Grčka napustiti evrozonu.
I kao najveća ekonomija u evrozoni, od Njemačke će se očekivati da napravi najveći doprinos bilo kom fondu za spasavanje finansijski slabih članica zone evra i da poveća moć Evropske centralne banke.
