Izjednačavali su se Krim i Kosovo, a onda i goloruki narod koji zaustavlja tenkove i brani naoružane proruske demonstarante, piše B92.
Ratovi u kojima se u krvi raspadala SFRJ sve se češće pominju u Rusiji u konteksu same Rusije i Ukrajine.
Da li se u Ukrajini dešava Jugoslovenski scenario, ko želi raspad Ukrajine i šta je jugoslovenski scenario zapravo – odgovor zavisi koga pitate i u kom trenutku.
Ako može Kosovo zašto ne može Krim, prije skoro godinu dana ruski zvaničnici su izjavili i priznali referendum na Krimu i pripojili poluostrvo Rusiji, a poslije priznali i da su vojnici oko urkajinskih kasarna na Krimu bili ruski.
Onda je na istoku počeo rat i pominjanje novije istorije sa Balkana opet je aktuelno. Ruski zvaničnici povlače sljedeću paralelu sa Jugoslavijom: revolucija u Kijevu je izazvana spolja kao i sukobi u bivšoj SFRJ, sukob na istoku je zaštitna reakcija stanovništva od hunte u Kijevu, kao Srba na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i ako se Kijev ne uzme u pamet Ukrajina će se raspasti kao i Jugoslavija.
"Radi se o preslikanom jugoslovenskom scenariju gdje teritorije koje i inače imaju neke međusobne protivrječnosti počinju da osećaju potrebu za samostalnošću koju na zapadu zovu separatizmom – u raznim državama može različito da se zove. Kako bude slabila centralna vlast Kijeva te teritorije će pod uticajem spoljnih faktora, to nije samo Rusija već i Rumunija, Poljska i SAD koji su posebno zainteresovani da se Ukrajina dezintegriše. Ukrajina jedva da ima šanse osim ako se ne napravi novi dogovor i primeni Ustav i uzme u obzir i interese i EU, i SAD i Rusije", navodi Aleksej Muhin, direktor Centra političke informacije.
Direktor Savjeta za nacionalnu strategiju Valerij Homjakov smatra da konflikt u Ukrajini i rat u Jugoslaviji ne treba porediti iz nekoliko razloga.
"Jedan od njih je da je između Ukrajine i Rusije postojao Budimpeštanski dogovor. Rusija je imala obavezu prema Ukrajini između ostalog i da garantuje njenu teritorijalnu cjelovitost. A onda je to prekršila i uzela Krim. I događaji na Istoku ne teku bez učešća Rusije, njenog oružja i boraca", ističe Homjakov.
Jugoslovenski scenario kao sinonim za krvavi raspad koristi se i u kontekstu da zapad želi da oslabi Rusiju i da završi proces započet raspadom SSSR-a. Dok provladini analitičari tezu podržavaju, opozicioni u tome vide iznalaženje opravdanja.
"Jugoslavija je bila je pomalo vještačka tvorevina koja se držala na autoritetu Tita i bilo je etničkih i vjerskih konflikata i proitivrječja na relativno maloj teritoriji. Meni je žao što se raspala, ali paralela ne stoji. Pojedini naši političari šire takve fobije da Amerikanci po cijeli dan samo o tome i misle kako da rasture Rusiju. Radi se o pokušaju opravdanja onoga što naša vlast radi na jugoistoku Ukrajine sa dostavljanjem oružja, vojnika i ostalog", navodi Homjakov.
U Rusiji više ne tvrde da obučenih profesionalnih vojnika sa ruskim pasošima nema u Donbasu. Prema zvaničnoj verziji oni su svi dobrovoljci koji su uzeli odmor u svojim kasarnama ili raskinuli ugovor sa vojskom, odnosno da Rusija u konfliktu ne učestvuje kao što tvrde Zapad i Kijev.
"Vlast pokušava da spriječi njihov prelazak granice, ali to je teško kada se stotine kilometara granice na tom dijelu ne kotroliše sa druge strane. Komandiri najverovatnije znaju iz raporta da im neki vojnici ratuju u Ukrajini, ali oni ništa ne mogu jer su oni uzeli odmor. Da li na teritoriji Ukrajine ima organizovanih jedinica ruske vojske? E, to je potpuna budalaština. Nema nikakvih dokaza, čak obrnuto. I međunarodni posmatrači, a nedavno i ukrajinski zvaničnik, rekli su da nema dokaza o tome", smatra Muhin.
U međuvremnu se nastavlja ratnohuškačka propaganda i u Moskvi i u Kijevu, nevjerovatno razaranje na jugoistoku Ukrajine, povremene provokacije u ostalim dijelovima te zemlje i rast patriotizma pomiješanog u različitim razmerama sa nacionalizmom u obje države.
izvor: B92
