Tako je na primjer broj onih koji ne vjeruju u uticaj ljudi na klimatske promjene značajno veći među konzervativcima, nego među liberalima. Obrnuto važi kada je riječ o GMO.
Novo istraživanje predstavljeno u uglednom naučnom časopisu Plos One pokazalo je da dostupnost informacija na internetu ide u prilog okupljanju ljudi u zatvorene grupe i samoizolaciji ljudi u skladu s uvjerenjima, interesima i mišljenju.
“Neosnovane glasine i teorije zavjera o chemtrailsima i iluminatima dominiraju društvenim mrežama”, upozoravaju autori istraživanja.
U studiji sprovedenoj na uzorku od 1,2 miliona ljudi u SAD i Italiji tim je istražio kako se informacije povezane s dva vrlo različita narativa – s jedne strane sa naučnim novostima, a s druge s vijestima iz svijeta teorija zavjere – konzumiraju i kako oblikuju zajednice na Facebooku.
Kako bi istražili moguće pristrasnosti učesnika, stručnjaci su u lansirali 4.709 “trolovskih” (neistinitih, često ironičnih tvrdnji s ciljem raspirivanja rasprave) informacija.
Rezultati su pokazali da je čak 77,92 odsto lajkova i 80,86 odsto odobravajućih komentara na ove vijesti stiglo iz redova korisnika koji često posjećuju stranice teoretičara zavjera. Drugim riječima oni nisu prepoznali dezinformacije čak ni kad su bile izmišljena satira.
Spoznajna zatvorenost
Između ostalog, mjerenja su pokazala da su posjetioci stranica vezanih za teorije zavere više fokusirani na postove u svojoj zajednici i da im je pažnja orijentisana na širenje ideja teorija zavjere. Korisnici naučnih vijesti manje su predani širenju, a više skloni komentarisanju na stranicama teoretičara zavjera.
Kolike je razmjere poprimio problem širenja dezinformacija, najbolje pokazuju brojke utvrđene u studiji (pogledajte tablicu dole). Na svaki lajk i komentar na naučnoj stranici dolazi mnogostruko više lajkova i komentara korisnika stranica teorija zavera.
Dezinformacije su opasnost za civlizaciju kao i terorizam
Zato i ne čudi to što je Svjetski ekonomski forum (WEF) dezinformacije na internetu svrstao među najveće rizike savremene civilizacije zajedno s terorizmom, sajber ratovima i urušavanjem sistema vlasti. U svojoj studiji WEF podseća na paniku koju je H. G. Vels izazvao 1983. radijskom emisijom u kojoj je objavio da su Zemlju napali vanzemaljci. Autori kažu da se tako nešto danas ne može dogoditi jer su slušaoci postali kritičniji. Ipak, oni upozoravaju da je internet, poput radija 1938, danas relativno mlad medij i da njegovi korisnici još nisu razvili potrebne vještine zdravorazumskog razlučivanja vjerodostojnih od nevjerodostojnih informacija s tim da on ima potencijal da izazove mnogo dalekosežnije posljedice, daleko većih i opasnijih razmjera.
Ima li rješenja?
Stručnjaci se uglavnom slažu da je nerealno očekivati da će ljudi koji veruju u neke ideje koje nisu zasnovane na provjerenim činjenicama promijeniti svoje stavove i uvjerenja ako se suoče s tvrdnjama tipa: “nauka dokazuje”. Danas nije neuobičajeno da se skepticizam prema državnim institucijama pa i mainstream naučnicima doživljava kao dokaz zdravog razuma i inteligencije iako su teorije zavjera uglavnom simplifikacije stvarnosti. Zato smatraju da je potrebno pokrenuti više javnih rasprava koje će se baviti problematičnim temama naročito u državnim medijima i obrazovnim institucijama.
Takođe je neophodno pokazati javnosti da naučnici u većini slučajeva nisu plaćenici u službi centara moći, već ljudi kao i svi ostali.
izvor: B92
