Federalizam
Kako je za "Večernjak" objasnio član stručnog tima IDPI-ja Ivan Vukoja, koji je radio na izradi ove studije, najvažnije je bilo utvrditi dijagnozu stanja u Bosni i Hercegovini te su na temelju kriterija utvrdili razloge stalne krize i problema s kojima se suočava ova zemlja. Zatim su u teoriji, ali i praksi tražili model koji bi bio legitiman i prihvatljiv svim političkim akterima, a po razmišljanju iz IDPI-ja, u BiH su to tri naroda, kao graditeljski elementi zemlje.
"Temelj Ustava, Dajtonskog sporazuma i BiH se izvodi iz konstitutivnosti naroda i to samo po sebi podrazumijeva potrebu postojanja institucionalne i političke jednakopravnosti između konstitutivnih naroda, što je i temelj za stabilne odnose i izgradnju države", smatra Vukoja.
Prema njegovu mišljenju, ako se tako postave stvari, brojni drugi modeli otpadaju kao nelegitimni za raspravu, zbog čega su u ovoj studiji federalizam i načela konsocijacijske demokratije uzeli kao polazište za rješavanje najvažnijih političkih i društvenih prijepora.
"Ne postoje gotovi modeli u svijetu koji bi se mogli samo prepisati, ali stanje u pojedinim zemljama sliči onome u BiH i na tim bi se načelima izgradio federalno-konsocijacijski model po uzoru na rješenja koja postoje u Belgiji, Sjevernoj Irskoj, Švajcarskoj, pa čak i Kanadi", smatra Vukoja.
Član Stručnog vijeća IDPI-ja Milan Sitarski istakao je kako su istorijskim presjekom stanja pokazali da se svaki put, još od osmanlijskog vremena, Austro-ugarske, stare ili nove Jugoslavije, pa i BiH nakon Dejtona, pokazalo najlošijim za BiH kada je jedan narod u podređenom položaju u odnosu na drugi. To je svaki put donijelo krize, nestabilnosti i sukobe.
Poboljšanje ili remont
Objasnio je da je sadašnja situacija takva da Hrvati imaju manja prava i mogućnosti zaštite svojih legitimnih interesa u odnosu na dva naroda. "Pogubna je ta marginalizacija Hrvata i zbog toga BiH kasni za ostalim zemljama u regiji. To je ozbiljan problem", rekao je Sitarski za portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. Po njegovim riječima, ova studija sastoji se od istorijske analize, politološkog objašnjenja te komparativne analize pojedinih modela. U završnome dijelu predloženo je više modela mogućih rješenja. Tako se prema jednome od prijedloga navode institucionalne promjene. Ovaj se model odnosi na institucionalno poboljšanje u uslovima sadašnjeg administrativno-teritorijalnog ustroja s dva entiteta, od promjene Izbornog zakona, načina odlučivanja u izvršnoj vlasti i povratka pariteta. Postoje i razrađeni modeli koji podrazumijevaju administrativno-teritorijalni prusmjeravanje zemlje koji bi počivao na kriteriju konstitutivnih naroda.
Izvor: Nezavisne
