Tako je Jajce jedino od testiranih u grupi gradova sa dobrim kvalitetom vazduha, umjereno zagađeno je u Ugljeviku i Ćelićima, nezdravo za osjetljive grupe u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli, Brodu, Prijedoru i Zenici, a nezdrav u Lukavcu i Goraždu.
Rezultati mjerenja Udruženja "Eko-akcija" pokazatelj su stanja zagađenja u osam ujutru, kada su fabrike tek počele s radom, a građani kreću na posao automobilima, tako da bi stanje bilo puno lošije da se mjerenje izvrši u pet poslije podne.
Zdravstveni radnici objasnili su da zagađenje vazduha utiče na zdravlje u zavisnosti od toga koliko mu je čovjek izložen i u kojim količinima.
"Posljedice mogu biti od trenutnih, kao što su kašalj, otežano disanje, smanjenje fizičkih mogućnosti, kratkotrajne infekcije dišnih puteva kao i očiju do onih koje su puno opasnije, a dolaze poslije određenog vremena kao pojava bronhitisa, astmi, trovanja metalima pa čak i tumori", upozorili su zdravstveni radnici.
Čedomir Crnogorac, šef Katedre za zaštitu životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci i autor mnogih dijela na ovu tematiku, rekao je da rezultati Udruženja "Eko-akcije" nisu iznenađujući, te da će bez konkretne strategije i pravih stručnjaka stanje biti još i gore.
"Isuviše vremena smo potrošili pričajući šta bi trebalo uraditi, a pritom ne čineći ništa. Takođe, na odgovornim funkcijama u ovoj oblasti nam se nalaze nestručni kadrovi stranački zaposleni, umjesto stručnjaka koji sigurno mogu riješiti problem", smatra Crnogorac.
Prioritet je donošenje akata na nivou BiH
Istakao je da donošenje jedinstvenih i obavezujućih akata na nivou čitve BiH mora biti prioritet.
"Moramo napraviti listu zagađenih lokacija, objekata i subjekata najvećih zagađivača, pa nakon toga to i riješiti. Ako može deklarativno, još bolje, a ako ne može, onda se to kaznama vrlo lako sredi", rekao je Crnogorac.
Kao pozitivan primjer naveo je London, gdje je za tri godine riješen problem smoga i zagađenosti poslije donošenja grupe propisa i striktnog pridržavanja pri kažnjavanju, koje je rigorozno. Naglasio je da bh. propisi dozvoljavaju veću količinu maksimalno dozvoljene koncentracije zagađivača nego u što je u zemljama Evropske unije.
Kao osnovne zagađivače navodi zastarjele tehnologije u industriji koje su svugdje već povučene iz upotrebe, nedostatak zelenila, koje je jedan od bitnijih faktora u pročišćavnaju vazduha, te režim saobraćaja, to jest prekomjerno korištenje automobila.
"Pogledajte samo Banjaluku. Od onoliko zelenila šta je sada ostalo? Automobili su posebna priča. Ujutro u osam sati kako krenu do pet poslije podne ne staju. Svi parkinzi su nam puni, a automobili su parkirani i po trotoarima. Ima više auta nego ljudi", upozorava Crnogorac.
Izvor: Nezavisne
