Za razliku od Ministarstva finansija BiH i Parlamentarne skupštine BiH koji na transparentan način dostavljaju informacije o primanjima najviših zvaničnika, entitetska ministarstva finansija i poreske uprave od bh. javnosti kriju podatke o platama državnih funkcionera.
Naime, u ovom kontekstu podaci koji se odnose na primanja i naknade nisu zaštićeni Zakonom o zaštiti ličnih podataka te bi iz tog razloga trebali biti dostupni građanima. Entitetske institucije mogu zaštititi određene dijelove podataka poput adrese stanovanja ili kreditnih zaduženja, ali generalno ne bi smjele uskraćivati građanima pravo da znaju koga to plaćaju.
Iz Porezne uprave Federacije BiH i Poreske uprave Republike Srpske kazali su za Klix portal kako zakoni koji regulišu njihov rad ne dozvoljavaju objavu ovih informacija koje se smatraju poreznom tajnom.
Od entiteta mnogo je transparentnija bila Vlada Kantona Sarajevo koja je javnosti učinila dostupnim spisak najplaćenijih direktora javnih preduzeća u Kantonu Sarajevo uključujući neto plate, ugovore o djelu, autorske honorare te prihode od samostalne djelatnosti.
Podsjećamo, Porezna uprava FBiH 2013. godine proslijedila je Parlamentu FBiH podatke o 100 najviših primanja u entitetu. Podaci su šokirali građane BiH s obzirom na to da su pokazali kako mnogi ljudi u BiH doslovno ne znaju šta da rade s novcem koji mjesečno dobijaju.
S obzirom na netransparentnost entitetskih institucija ostaje nepoznato da li su vlade na čelu sa Željkom Cvijanović i Fadilom Novalićem uspjele smanjiti plate članova upravnih i nadzornih odbora, direktora i uposlenika javnih preduzeća.
Izvor: Klix
