Zašto ste gostovali u američkom Kongresu, kojim povodom ste išli tamo?
25. maja je komisija američkog Kongresa za bezbjednost i saradnju organizovala saslušanje na temu stanja korupcije u BiH. Ideja je bila da se od ljudi koji su direktno involvirani u aktivnosti borbe protiv korupcije na terenu iz prve ruke upoznaju članovi američkog Kongresa. Mislim da je ovo bila veoma važna prilika da se na vrlo uticajnom mjestu kakva je Helsinška komisija (kako je drugačije zovu) kaže šta se dešava unutar BiH. Moj je utisak da je došlo do jedne promjene liste prioritetnih problema i samog shvatanja bh. problema u američkoj administraciji. Do sada smo uporno imali priliku slušati kako je problem Bosne i Hercegovine problem ustavnog uređenja i ustavne strukture. Naravno da je i taj problem prisutan (posebno problem nemogućnosti kandidovanja), ali čini mi se da je ovo jedan iskorak naprijed u prepoznavanju da je zapravo korupcija, posebno ona politička, prepoznata kao suštinski problem. Prepoznata je kao problem iz kojeg izviru brojni drugi problemi: siromaštvo, nezaposlenost itd. Sve zajedno stvara uslove odnosno otvara mogućnost za destabilizaciju zemlje, a i čitavog regiona.
Koja bila je vaša poruka sa tog govora?
Moja poruka je bila da je politička korupcija suštinski problem BiH. Rješavanje problema političke korupcije ne može biti riješeno na tehničkom nivou, tj. na način na koji je do sada pokušavano da se riješi. Problem političke korupcije je politički problem i rješenje za njega mora biti nađeno na nivou političkog sistema. Moja nekakva poruka je bila da je način na koji funkcionišu političke partije suštinski problem, jer one ne igraju ulogu kakvu bi trebale igrati. Ovdje su političke partije ustrojene na način da funkcionišu najpribližnije mafijaškim strukturama. Nema demokratije unutar političkih partija. Ključni cilj partija nakon osvajanja vlasti je raspodjela plijena. Dakle, da se rasporede direktorske funkcije, da se rasporede odgovarajući pristupi budžetskim sredstvima i sl. Nepostojanje interne demokratije omogućava kriminalnim političkim strukturama da funkcionišu. Nakon izbora, kada političke partije dođu na vlast, oni koji su ih birali unutar partije dobijaju kompenzaciju u vidu različitih sinekura ili imenovanjima u javnim kompanijama. Izmjenama zakonodavstva koje reguliše funkcionisanje političkih partija i izmjenama zakonodavstva koje reguliše finansiranje političkih partija može se stati u kraj ovom problemu.
A šta očekujete da će biti sljedeći potez Komisije u ovom smislu?
Helsinška komisija odnosno Komisija za bezbjednost i saradnju predstavlja vrlo uticajno tijelo Američkog kongresa. Ovo saslušanje treba gledati u kontekstu onog što se dešavalo u prethodnih par mjeseci, kada je u pitanju odnos prema BiH. Ipak, ne mogu se očekivati nikakve aktivnosti preko noći, jasno je da postoji određeni okvir koji BiH ima pred sobom, a to je Reformska agenda. Mislim da je u ovom trenutku važno precizirati i dograditi Reformsku agendu u smislu preciznog definisanja mape puta, a u skladu s tim i borbe protiv korupcije.
Dobar dio agende se i odnosi na reforme u oblasti vladavine prava, ali mislim da taj okvir nije dovoljno preciziran i ne predviđa jasne korake koje BiH treba da preduzme kako bi se napravio iskorak u ovoj borbi. U pojedinim situacijama vidimo da je Reformska agenda iskorištena kako bi se mijenjao zakonski okvir na način koji je suprotan onome što se očekuje od zemlje. Npr. predloženi Zakon o državnoj službi na nivou Federacije i na nivou Bosne i Hercegovine. Tako će se samo stvoriti širi krug političkih imenovanja, što je sasvim suprotno namjeri agende.
Koje zakone biste vi izdvojili kao primarne u smislu prevencije i adekvatnog sankcionisanja političke korupcije?
Ono što sam govorio i u Kongresu i što mi se čini kao prioritetno je provjera čitavog niza faktora koji utiču na rad političkih partija. Jedan od ključnih koraka je promjena Zakona o organizaciji političkih partija kroz uvođenje principa interne demokratije u političke partije. Mislim da bi to bilo nešto što bi napravilo veliki iskorak u smislu razbijanja klijentelističkih struktura koje su zapravo ključna prepreka u sprovođenju drugih reformi. Mislim da je važno reformisati i način na koje se partije finansiraju. Bitno je donijeti novi Zakon o sukobu interesa. TI je izašao sa prijedlogom rješenja koje na dobar način uvodi osnove za suzbijanje sukoba interesa. Mi na državnom nivou imamo tijelo koje se bavi sukobom interesa, a koje je i samo u sukobu interesa, a to je Parlamentarna komisija. Ovdje partijske kolege odlučuju o sukobu interesa partijskih kolega i zbog toga mi dugo vremena nemamo identifikovane slučaje sukoba interesa. Mi predlažemo da to radi Agencija za prevenciju borbe protiv korupcije. Dalje je važno izmijeniti način na koji se biraju sudije i tužioci. Javnost ima pravo da zna ko su i zašto se ti ljudi nalaze na pravosudnim funkcijama. Danas imamo situaciju da čitave familije rade u nekoj pravosudnoj instituciji što stvara nepovjerenje građana.
Međutim, nama je potrebna i druga vrsta pritiska, a to je pritisak odozdo. To bi se moglo omogućiti uspostavljanjem istinskog učešća građana u procesu donošenja odluka, a ne fingiranjem ove stvari.
Razgovarao: Stefan Blagić
