U dokumentu Tužilaštva BiH pod nazivom "Kategorizacija predmeta ratnih zločina u Tužilaštvu BiH s rokom od sedam godina", a koji je Savjet ministara usvojio u decembru 2008. u okviru Strategije za rad na predmetima ratnih zločina kao osumnjičeni su navedeni Alija Izetbegović /iako je on preminuo 2003. godine/, Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Edhem Bičakčić, Rusmir Mahmutćehajić, Fikret Muslimović, Arif Pašalić, Sefer Halilović i Ramiz Dreković.
Navodi se i general tzv. Armije BiH Rasim Delić i još 78 pripadnika te armije i civilnih vlasti za zločine u Brezi nad srpskim stanovništvom, piše "Dnevni list" prenoseći ovaj dokument.
Pod brojem 159/06, oni su osumnjičeni za zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173 i krivičnog djela zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175 KZ BiH, za ubistva više osoba, zlostavljanje i mučenje, i to na cijelom području BiH.
"Protiv visokih političkih i vojnih zvaničnika, uprkos opravdanim sumnjama, nikada nisu podignute optužnice za ratne zločine", navodi list.
U istom dokumentu navode se i imena hrvatskog ministra odbrane Damira Krstičević, kao i njegovog savjetnika Ante Gotovine, koji su osumnjičeni za zločine nad Bošnjacima i Srbima počinjene u BiH, ali i hrvatski generali Tihomir Blaškić i Stanko Sopta.
Prema navedenoj kategorizaciji, koja je dio Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, zahvaljujući kojoj BiH i dobija značajnu međunarodnu finansijsku pomoć za proširenje kadrovskih i svakih drugih kapaciteta kako bi se uhvatila u koštac s ovom problematikom, u 215 predmeta osumnjičene su 973 osobe.
Kako je navedeno, prioritet je bio procesuiranje najsloženijih i prioritetnih predmeta ratnih zločina u roku od narednih sedam godina, te procesuiranje ostalih predmeta ratnih zločina u periodu od 15 godina od usvajanja Strategije, odnosno potpuna realizacija mjera iz Strategije u periodu od 2009. do 2024.
Vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordana Tadić nedavno je izjavila da je do sada 640 osoba optuženo za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je postotak osuđujućih presuda viši od 80 odsto.
Izvor: Srna
