Vitalni događaji u svijetu – procjena za 2017. godinu
Broj stanovnika u 2017. i projekcija za 2050. (u milionima)
"U prosjeku, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko dvije populacije BiH. Stanovništvo u svijetu raste po stopi od 1,1 odsto godišnje i ta stopa je u opadanju", navodi se u najnovijem izvještaju.
Kada je u pitanju BiH, u 2015. godini stopa nataliteta je bila 8,5 promila, a mortaliteta 10,8 odsto, što je rezultovalo negativnim prirodnim kretanjem.
Procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za građane BiH iznosi 76,9 godina.
Da je situacija u BiH daleko od dobre kada je u pitanju statistika u vezi sa stanovništvom smatra i Stevo Pašalić, demograf.
"Nije situacija samo u BiH takva, svi ovi kao i mnogi drugi pokazatelji su karakteristični za čitav zapadni Balkan. Sve zemlje bivše Jugoslavije imaju trend starog stanovništva, niskog priraštaja, izrazito nenaseljenih područja i migracije. Tako sa sigurnošću možemo reći da nikada sve zemlje zajedno neće imati više od 23 miliona koliko je bilo u bivšoj Jugoslaviji", kazao je Pašalić.
Zbog toga se, dodaje, nadležni ne mogu okretati kvantitetu, nego kvalitetu.
"Broj stanovnika teško možemo povećati, a sa smanjenim brojem stanovnika bitan nam je kvalitet i segmenti kao što su indeks obrazovanosti, indeks vitaliteta, ukupne starosne zavisnosti i, naravno, na kraju indeks demografskih resursa", kaže Pašalić.
Sve bivše republike već godinama broje oko 20 miliona ili manje stanovnika. Pašalić ističe da je čitava Evropa u suštini u opadanju u odnosu na druge kontinente, što se moglo vidjeti i u izvještaju Agencije, gdje stoji da je u 1950. godini na Evropu otpadalo 21,7 odsto svjetskog stanovništva, u 2017. 9,8, a projekcija za 2050. godinu je 7,3.
Na drugoj strani, udio Afrike rastao je sa devet u 1950. godini na 16,6 u 2017, a očekuje se da u 2050. godini dostigne 25,9 odsto.
"Za razliku od Azije i Afrike, Evropa je u stalnom opadanju. Ipak, uprkos tome ona je i dalje najpoželjniji imigracioni prostor", kaže Pašalić i dodaje da i zbog toga imamo zemlje kao što su Njemačka i Francuska s ogromnim brojem doseljenika, te da je nezahvalno prognozirati da li će za 150-200 godina stranci biti brojniji od domaćih na evropskom tlu.
Kada je u pitanju životni vijek, Pašalić navodi kako je prosjek krajem 19. vijeka bio 37 godina, a danas je 67.
"Stalno će se to produžavati, tako da neće biti zanimljivo kada čovjek bude živio 100 godina", govori Pašalić.
Prema srednjoj varijanti projekcija (Populacijsko odjeljenje UN-a) očekuje se da svjetska populacija dostigne 8,55 milijardi do 2030. godine, a 9,77 milijardi do 2050.
Očekuje se da se do 2050. godine stanovništvo Afrike uveća za 101,2, a Evrope smanji za 3,6 odsto.
Izvor: Nezavisne
