Kako pišu Nezavisne novine, u Bilješkama se ističe da je
otprilike jedna trećina svih zvaničnih radnih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori u
javnom sektoru, dok je taj broj u BiH dosegao čak 50 odsto svih radnih mjesta.
Uprkos tome što je životni standard od 1995. do danas u BiH
porastao gotovo šest puta, u Svjetskoj banci upozoravaju da je početna baza
bila niska, a što je još važnije, ističu da zemlje zapadnog Balkana ne koriste
ni blizu dovoljno činjenicu da se nalaze u neposrednoj blizini EU da poprave
svoj ekonomski i socijalni položaj.
Na primjer, ističu da ni čak relativno komparabilni prostor
Zone slobodne trgovine u centralnoj Evropi (CEFTA) nije uspio da poveća udio
trgovine sa zapadnim Balkanom. "Izvoz je u novijem periodu znatno povećan,
ali zemlje zapadnog Balkana su i dalje slabo integrisane u svjetsku trgovinsku
razmjenu", navedeno je u dokumentu.
Istaknuto je da su Crna Gora, Srbija i Makedonija uspjele
popraviti svoju ekonomiju da izvoze 40 odsto svog ukupnog bruto domaćeg
proizvoda, dok su BiH i Albanija jedva dosegle trećinu. Poređenja radi, kako je
istaknuto, slovački ili slovenački udio iznosi više od 80 odsto.
Jedna od preporuka za jačanje stranih investicija u zemlje
zapadnog Balkana bi, prema Svjetskoj banci, mogla biti usvajanje regionalnog
programa za investiranje i trgovinu. Kako navode, jedna od oblasti u kojoj BiH
ima velike probleme je slabost i ograničenost u sprovođenju propisa za
ponašanje protiv konkurentnosti, odnosno mjera protiv jačanja monopola i
državne zaštite. "Iako okviri za državnu pomoć zasnovani na modelu iz EU
postoje u svih šest zemalja zapadnog Balkana, implementacija je i dalje veliki
izazov.
Albanija, BJR Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija su
implementirali sistem državne pomoći koji je najvećim dijelom usklađen sa
pravilima EU za državnu pomoć, dok BiH i dalje nema jasne kriterijume i uslove
za odobravanje državne pomoći", navedeno je. Inače, Bilješke su
podijeljene u četiri grupe trgovina,
mobilnost vještina i tržišta rada, digitalna tržišta i infrastruktura za
regionalnu integraciju. Za svaku od navedenih oblasti ponuđena su konkretna
rješenja s ciljem pomaganja BiH i ostalim zemljama u regionu da se bolje
regionalno i ekonomski integrišu.
Goran Radivojac, profesor ekonomije iz Banjaluke, ističe da
je osnovni problem činjenice da zapadni Balkan nije uspio ostvariti značajniji
napredak u tome što ni u jednoj od tih zemalja procesima ne upravlja ekonomija,
nego politika. On tvrdi da zemlje zapadnog Balkana moraju izaći iz
"infantilnog odnosa" po kojem je EU nama "mama i tata",
koja brine o našim potrebama, a mi treba samo da slušamo šta nam oni kažu.
"EU nije raj na zemlji, ali je to definitivno područje
sa najvišim životnim standardom na planeti Zemlji. Oni vode računa o svojim
interesima, a mi treba da vodimo računa o našim. Oni nas smatraju partnerima, a
cijeli Balkan je područje izrazito epskog naboja, puno istorije, koje ne shvata
savremene procese i ne radi ništa da popravi svoju poziciju", zaključuje
Radivojac.
Izvor: Nezavisne novine
