Upućeni u ovu problematiku kao razloge navode prevelika očekivanja, kao i sve veće
boravljenje partnera van kuće i porodice, ali tu su i egzistencijalni problemi
i druge nesuglasice.
Naime,
prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, tokom 2016.
godine sklopljena su 5.563 braka, što je u odnosu na prethodnu godinu 332 braka
manje, dok se 1.025 bračnih parova razvelo. Statističari zaključuju da je svaki
peti sklopljeni brak u RS završio razvodom.
"Današnji
brakovi imaju nove, savremene kriterijume, više se ne zasnivaju na
tradicionalnim shvatanjima. Do krize braka dolazi i zbog samih kreatora. Žene
sve više teže ka samostalnosti i društvenoj angažovanosti. Oba partnera mnogo
vremena provode i van kuće i kruga porodice, što takođe utiče na
nestabilnost", rekao je za Nezavisne Drago Vuković, profesor sociologije
na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Stručnjaci
kao razlog zbog kojeg mnogi brakovi dožive krah navode i velika očekivanja koja
čak nisu ni realna.
Jedna
Banjalučanka koja se razvela prošle godine kaže da je sa bivšim mužem bila u
vezi nekoliko godina, te da je i tada vidjela da među njima postoje razlike,
ali da je smatrala da će se one vremenom korigovati.
"Međutim,
u braku su te razlike bile još očiglednije. Boravili smo pod istim krovom, s
tim da je on vrijeme provodio van kuće, na poslu ili s društvom ostajao u
kafani. Često smo se svađali. Kad je stigla beba, on je još više bježao od
odgovornosti i zajedničkog života. Brinula sam sama i o djetetu i o kući, a on
je svako podsjećanje na obaveze tumačio time da ga ‘gušim’. Razveli smo se i,
srećom, ostali u korektnim odnosima zbog djeteta", rekla je ona.
Centar
za socijalni rad je kao organ starateljstva prema Porodičnom zakonu RS nadležan
za sprovođenje mirenja bračnih partnera koji imaju maloljetnu djecu i koji
imaju namjeru da podnesu tužbu ili sporazumni prijedlog za razvod braka kod
suda. Prema evidenciji Centra za socijalni rad Banjaluka, broj postupaka
mirenja bračnih partnera je u proteklim godinama u blagom porastu. Istovremeno,
primjetan je povećan broj zahtjeva za uređenje održavanja ličnog odnosa s
djecom, a najveći porast kada je u pitanju zaštita porodice i djece je
zabilježen u okviru kategorije porodica sa poremećenim porodičnim odnosima.
"Ono
što u našem sistemu trenutno nedostaje jesu predbračna savjetovališta.
Istraživanja su pokazala, a i naše statistike, da značajan udio u ukupnom broju
razvoda imaju partneri koji su razočarani zbog neispunjenih očekivanja od braka
i porodice. To je samo jedno od pitanja s kojima se radi u okviru predbračnih
savjetovanja, tj. očekivanja od braka i porodice", priča Sandra
Dobrijević-Šipka, koordinator za istraživanje i razvoj Centra za socijalni rad
Banjaluka.
Ona
ističe da Centar u okviru svojih kapaciteta ima porodično savjetovalište, koje
je javna i besplatna usluga namijenjena radu sa svim porodicama u krizi. U
konačnici, naglašava, a u svjetlu dešavanja u Srbiji, kada su ubijene dvije
žene i dijete, praksa je, nažalost, pokazala da često nedorečeni sistemi i
dugotrajni postupci mogu da imaju kobne posljedice, što pokazuje dodatno veliku
odgovornost centara za socijalni rad u radu sa porodicama.
Izvor: Nezavisne novine
