Odbranom
doktorske disertacije postao je najmlađi doktor nauka Elektrotehničkog
fakulteta (ETF) Univerziteta u u Banjaluci. Njegove doktorske studije
realizovane su u okviru programa NORBAS u kojem su učestvovali Univezitet u
Banjaluci, Nišu i norveškom Trondheimu. Veletić je doktorat paralelno pripremao
na Univerizitetu u Banjaluci i Trondheimu. Prethodno se školovao u Banjaluci
gdje je završio osnovne i postiplomske studije na ETF-u, gdje je zaposlen kao
saradnik u nastavi od 2011. godine.
“Tema je dosta
specifična, u slobodnom prevodu bi glasila ‘Neuronska komunikacija kao koncept
za prenos podataka u nano mrežama’. Radi se o interdisciplinarnoj oblasti gdje
sam znanja stečena na studijama elektrotehnike primjenio u medicinske svrhe
jednim dijelom, a jedan dio rezultata je primjenjiv i u elektrotehnici”, rekao
je u razgovoru za Anadoliju Mladen Veletić.
Prema njegovim
riječima spoju elektrotehnike i medicine naučnici širom svijeta se sve više i
više okreću.
“Imate Stiva
Jobsa koji je sedamdesetih godina rekao da nastaje digitalno doba i bio je
jedan od prvih koji su predvidjeli razvoj digitalnog društva. Neposredno 2011.
godine prije smrti je rekao da najveća
dostignuća u 21 vijeku treba da budu na presjeku biologije i tehnologije, na
neki način medicine i elektrotehnike”, rekao je Veletić.
Dodao je da
elektrotehnika već dugo ima primjenu u medicini, a da u društvu očekuju
naprednija i bolja rješenja u pogledu dijagnostike i terapije raznih bolesti.
“Koliko smo mi
daleko ili nismo nije baš jednostavno odgovoriti. Mnoge druge razvijenije
države ne rade ove stvari koje smo mi radili. Nismo radili praktične stvari,
radili smo samo na teorijskim osnovama nekih budućih praktičnih rješenja. Ono
što je sigurno da mi ovdje kao naučnici imamo potencijal da se bavimo svim i
svačim i to dokazuju mnogi sa našeg univerziteta, prvenstveno mislim na svoje
najbliže saradnike sa ETF-a. Vidjećemo šta nosi budućnost i kakve mogućnosti
imamo mi ovdje za potencijalnu implementaciju tih rezultata ne samo mojih nego
i mnogih drugih kreiranih na ETF u okviru svih oblasti istraživanja”, rekao je
Veletić.
Praktična
primjena njegovog rada pružila bi mu ogromno zadovljstvo.
“Treba biti
realan i shavatiti da smo pioniri u ovoj oblasti kada su u pitanju istraživanja
koja sprovodimo. Treba biti strpljiv, čekamo razvoj tehnologije, novih
materijala, novih komponenti koje će se koristiti za razvoj nano-tehnologije,
elektronskih uređaja tako malog reda veličina. Vidjećemo, ono što je
definitivno neophodno jeste saradnja ljudi sa različitim znanjima neurologa,
inženjera elektrotehnike, fizičara, psihologa… Svi ti ljudi su neophodni da se
implementiraju ovi rezultati do kojih smo došli. To su u stvari teorijske
osnove i način kao neuronsku komunikacionu mrežu koja je znamo jako moćna i
koordiniše sve akcije ljudskog tijela, kako tu mrežu shvatiti posmatrati kao
bilo koju drugu računarsku komunikacionu mrežu koju analiziramo u
elektrotehnici i kako je sagledati na drugi alternativni način, kako ponuditi
novi način razmišljanja kada je terapija u pitanju, kako ponuditi novi koncept
za prenos podataka, iskoristiti biološku infrastrukturu koja je za nas
razvijena evolucijom i kako prenijeti informaciju unutar organizma od tačke A do
tačke B”, kazao je Veletić.
Naveo je da je
jedan od načina implementacija takozvanog bajpasa za nervni sistem obzirom da
ljudi koji imaju problem sa kretanjem ne kontrolišu svoje ekstemitete jer imaju
problema sa neuronskom komunikacijom odnosno informacije iz centralnog nervnog
sistema ne prolaze kroz kičmenu moždinu i ne dolaze do nervnih ćelija koje su
locirane na ekstremitetima.
“Onda je u takvom
slučaju inženjersko rješenje uraditi bajpas informacija koje se prenose i
kreirati potencijalno rješenje za takve ljude”, istakao je Veletić.
Tokom osnovnog
studija bio je student generacije, a na pitanje koliko se u životu morao
odricati zbog nauke kaže da ne misli da se u mnogome odricao od normalnog
života, ali da bi to sigurno bolje mogli procijeniti njegovi prijatelji.
“Mislim da
posvećenost u bilo kojem poslu i profesiji daju rezultate. Posvećenost i
odlučnost ključne su stvari koje trebate imati i da će uz to rezultati doći bez
obzira na vašu oblast djelovanja”, smatra Veletić.
Obzirom da je
šest godina zaposlen na Elektro-teničkom fakultetu u Banjaluci istakao je i da
se na ovom fakultetu na tri odsjeka školuju inženjeri elektrotehnike koji brzo
i lako nalaze posao bez obzira koji su smjer završili. Smatra da bi mladi ljudi
trebali imati u vidu da će na primjer sa informacionim tehnologijama biti u
mogućnosti da si obezbjede pristojna primanja i normalan život.
Kada je u pitanju
budućnost Mladena Veletića rekao je da voli i ono što sada radi i da bi se
želio nastaviti baviti naučno istraživačkim radom.
“Kakvo će biti
okruženje u kojem ću se baviti još uvijek ne znam. Treba da se sagledaju
različite stvari u svakom slučaju potencijal postoji. Ne treba razmišljati kao
većina da ovo nije država dobra za napredak, da očekujemo od države da ponudi
sredstva za sve što radimo. Mi smo ti koji treba da se trudimo da obezbjednimo
neka sredstva. Evropska unija ima mnogo fondova koji podržavaju naučno
istraživački rad i treba se potruditi da ta sredstva dođu na naše univerzitete
i onda odatle raditi neke ozbiljnije stvari”, dodao je Veletić.
Izvor: Anadolija
