Ključni snabdjevač savezničkih snaga naftom u Drugom svjetskom ratu, zemlja sa najvećim dokazanim rezervama petroleuma (većim od saudijskih) i jedan od osnivača OPEK-a, Venecuela je danas država: bez dovoljno hrane i lijekova, pred mogućim bankrotom, vojnim udarom i sankcijama Vašingtona neizvjesnih posljedica po dalje odnose dvije Amerike i situaciju na globalnom petrotržištu.
Kako je latinoamerička država sa dokazanom rezervom od 300,88 milijardi barela nafte, inače treći petrosnabdjevač SAD, dospjela u situaciju da raspolaže sa samo tri milijarde dolara deviznih rezervi u gotovini, dok inflacija galopira (700 odsto do kraja 2017. procjenjuje MMF), a na ulicama eskalira krvavo političko nasilje?
Naime, samo ovog proljeća u žestokim sukobima simpatizera i protivnika režima Nikolasa Madura i pratećim okršajima civila i domaćih snaga bezbjednosti najmanje 120 ljudi poginulo je, da bi koliko ovih dana američki predsjednik Donald Tramp spominjao „moguću vojnu intervenciju” u Venecueli kojoj se složno protive Latinska Amerika, opozicija u toj zemlji, velike američke petrokompanije i dio članova Senata SAD.
Izvor: Politika
