"U martu je svaki četvrti izbjeglica, koji je nakon 2015. stigao u Njemačku, imao posao. Ako se nastavi ovakvim tempom, ostvariće se naše procjene prema kojima nakon pet godina boravka otprilike 50 odsto izbjeglica ima zaposlenje, a nakon 15 godina 70 odsto", rekao je Herbert Brikner iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) za dnevnik Rheinische Post.
On je procijenio da će do kraja godine mjesečno osam do deset hiljada izbjeglica mjesečno pronalaziti posao.
Procenat izbjeglica sa zaposlenjem je još uvijek nizak u poređenju s ostalim segmentima društva. Među strancima iz Evropske unije i Balkana kvota zaposlenosti iznosi 50 odsto, a kod Nijemaca 68 odsto.
"Ove brojke pokazuju da je integracija izbjeglica u tržište rada dugotrajan i mukotrpan proces", rekao je Brikner iz IAB-a, instituta koji intenzivno sarađuje sa Saveznim uredom za zapošljavanje u Nirnbergu.
Najviše izbjeglica koji su pronašli zaposlenje (40 odsto) su Pakistanci, Nigerijci i Iranci, dok se najniža kvota zaposlenih bilježi kod izbjeglica iz Sirije (20 odsto).
No istovremeno se ukazuje i na to da mnogi od izbjeglica koje rade i dalje primaju neku vrstu socijalne pomoći jer poslovi koje rade nisu dovoljni da bi uzdržavali sebe i svoju porodicu.
"Šezdeset i pet odsto izbjeglica koje su stigle u Njemačku nakon 2015. prima socijalnu pomoć", rekao je Brikner.
Izbjeglice, prema podacima IAB-a, uglavnom rade na poslovima kod kojih nije potrebno dobro znanje jezika. Najmanji broj je pronašao zaposlenje u dobro plaćenim poslovima u industrijskom sektoru, što se povezuje s visokim zahtjevima koje postavljaju poslodavci u ovom sektoru.
Izvor: jutarnji.hr
