Vlada Srbije formiraće savjet za srpski jezik čiji će posao biti da brine o poštovanju službene i javne upotrebe srpskog jezika i ćiriličkog pisma. Savjet će imati devet članova koji će se, paralelno sa Odborom za standardizaciju srpskog jezika, starati o normiranju, njegovanju, unaprijeđivanju i zaštiti službenog jezika i matičnog pisma.
Ovo je dio novina koje je, kako "Novosti" saznaju, Ministarstvo kulture predložilo Vladi Srbije, a koje bi trebalo da se primijene izmjenom i dopunom Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama. Nedavno je i ministar kulture Vladan Vukosavljević izjavio da je prijedlog upućen Vladi Srbije, te da će on uskoro ući u redovnu proceduru, ali i da očekuje polemiku povodom izmijena ovog važnog zakona.
Članove savjeta za srpski jezik imenovaće Vlada Srbije, a izveštaj o radu podnosiće Skupštini najmanje jednom godišnje. Pet članova će predlagati Odbor za standardizaciju srpskog jezika, a četiri ministarstva za kulturu i prosvjetu.
– Savjet analizira i daje mišljenje o stanju službenog jezika i matičnog pisma u Republici Srbiji i na srpskom jezičkom području, daje sugestije u kreiranju i sprovođenju jezičke politike, daje prijedloge za razvoj i unaprijeđenje stanja službenog jezika i matičnog pisma – navedeno je u dokumentu u koji su "Novosti" imale uvid.
Obaveze savjeta biće i da daje sugestije i prijedloge za uređenje drugih pitanja u oblasti službenog jezika i matičnog pisma, kao i međuresorne saradnje. Propisano je da savjet bude formiran šest mjeseci poslije usvajanja izmenjenog zakona.
Na srpskom jeziku, ćirilicom, kako je predviđeno, obavezna je komunikacija u pravnom prometu, posebno za navođenje naziva, sjedišta i djelatnosti preduzeća, naziv robe, uputstva za upotrebu nekog proizvoda, deklaracije za proizvode, garantne listove, račune, potvrde…
Cjelokupna komunikacija državnih, pokrajinskih i organa lokalne samouprave moraće da bude na srpskom jeziku, ćirilicom. Isto važi i za obrazovne i naučne ustanove i medije čiji osnivač je država, koji imaju državni kapital, kao i za elektronske medije sa nacionalnim, regionalnim i lokalnim frekvencijama. Ćirilica će biti obavezna i za sva javna preduzeća i ustanove i preduzeća sa većinskim državnim kapitalom, kao i profesionalna i strukovna udruženja koja predstavljaju svoju oblast na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Predloženi zakon definiše latinicu kao pomoćno pismo, te ako se nešto ispisuje na oba pisma, ćirilica mora da ima prednost.
Ukoliko institucije koje imaju obavezu da koriste ćirilicu prekrše ovu odredbu, odgovorno lice biće kažnjeno od 5.000 do 100.000 dinara. Kazna za preduzeće koje latinicom ispiše naziv robe i usluga, uputstvo za upotrebu, deklaraciju ili garantni list biće od 500.000 do milion dinara, a odgovorno lice u organizacijama koje ignorišu ćirilicu biće kažnjeno do 70.000 dinara.
Postoje i izuzeci od službene upotrebe jezika i pisma, i to kada je riječ o privatnoj komunikaciji, pisanju i upotrebi ličnih imena, dvojezičkim publikacijama i kompjuterskim programima, prihvaćenoj naučnoj i tehničkoj terminologiji, naučnim i umjetničkim djelima, kao i naučnoj i obrazovnoj djelatnosti škola na stranim jezicima. Izuzete su i marke proizvođača i robe i oznake porijekla robe i usluga.
Manjinska prava
Definisana je i službena upotreba manjinskih jezika. Propisano je da manjinske zajedice imaju puna prava na službeno korišćenje maternjeg jezika, u skladu sa Evropskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima.
Izvor: novosti
