Primjera radi, u januaru 2018. kilogram crnog luka koštao je 0,89 KM, a u januaru ove godine – čak 1,64 KM.
Nije samo luk ugrizao kupce za oči, već i još neke vrste povrća. Recimo, kupus je sa 0,70 KM/kg “skočio” na 0,99 KM, a paprike sa 3,02 na 3,52 KM.
Početkom 2018. godine mrkva je koštala 1,19 KM, a u januaru ove godine je za kilogram trebalo izdvojiti 1,41 KM, dok je krompir sa 0,82 KM otišao na 1,11 maraka.
Nisu samo ljubitelji povrća na udaru viših cjenovnika, već je poskupljenja, sudeći po podacima Republičkog zavoda za statistiku, doslovno nemoguće izbjeći.
Recimo, riža je sa 2,40 poskupjela na 2,56 KM, a polubijeli pšenični hljeb, koji je koštao 2,11 KM po kilogramu, “skočio” je na 2,26 KM.
Suvi svinjski vrat, umjesto 14,71, plaćamo 15,45 KM po kilogramu, a šunkarica je sa 12,73 otišla na 13,90 KM.
Mlijeko u tetrapaku plaćamo tri feninga više (sa 1,45 na 1,48), a tvrdokorni žuti sir je sa 10,89 KM poskupio na 12,02 marke. Bistri voćni sok, umjesto 1,71, plaćamo 1,84 po litru. Spisak je još duži i teško je nabrojati čemu su sve cijene divljale.
Kap je prelila čašu, poručuju iz udruženja za zaštitu potrošača, te dodaju da je problem u tome što se ništa ne preduzima povodom slobodnog formiranja cijena.
“I kada dođe do poskupljenja od nekoliko feninga, to se na godišnjem nivou i te kako osjeti. Pitanje je do kada će ovo ovako trajati i do kada će potrošači moći da izdrže sve te silne namete”, rekla je Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON Prijedor.
Kako je dodala, ovo je alarm, jer je riječ o osnovnim životnim namirnicama.
“Potrošačka korpa je već dosegla gotovo 2.000 maraka, što je za mnoge misaona imenica i ovaj iznos ne pokriva povećanje plata koje smo imali”, rekla je Marićeva za “Nezavisne”.
Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, kaže da je evidentno da, pored sezonskih promjena cijena, koje imamo iz mjeseca u mjesec, a uglavnom se odnose na voće i povrće, dolazi i do svakodnevnog stihijskog rasta cijena.
“To nije značajan procenat rasta, ali ako svakog mjeseca dođe do promjene cijene nekog proizvoda za, recimo, jedan ili dva odsto, to se u toku godine nabere i uvijek se odrazi na kupovnu moć radnika i njihovih porodica”, kazala je Radoševićeva za “Nezavisne”.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS ističu da je, prema Zakonu o trgovini, formiranje cijena proizvoda i usluga u RS slobodno u zavisnosti od uslova na tržištu.
“Ministarstvo trgovine i turizma može Vladi RS predložiti mjere neposredne kontrole cijena, na način kako je propisano Zakonom o regulisanju cijena, samo ukoliko bi nastupili značajni poremećaji na tržištu, poput elementarnih nepogoda, nestašice dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva, neočekivanog rasta i monopolskog formiranja cijena, zloupotrebe dominantnog položaja i vanrednih okolnosti prema procjeni Vlade”, kažu iz resornog ministarstva.
Inače, ruku na srce, sudeći po statistici, u proteklih godinu dana nekolicina prehrambenih artikala je i pojeftinila. Tu, uz ostalo, spadaju i junetina, svinjetina, jestivo ulje, banane i jabuke.
Izvor: Nezavisne
