Bosna i Hercegovina je zauzela poražavajuće 62. mjesto na rang listi.
Testirano je 6.480 učenika iz 213 škola širom Bosne i Hercegovine u kojoj je, nakon objavljenih rezultata svaki drugi petnaestogodišnjak funkcionalno nepismen.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH definicija pismenosti koja je korištena u popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine pismena osoba je ona koja može sa razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu, u suprotnom osoba je nepismena.
Podaci popisa iz 2013. godine dali su nam i uvid u statistiku pismenog i nepismenog stanivništa, pa po tome, od ukupnog broja osoba starijih od 10 godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82%.
U Republici Srpskoj to je 3,17%, Brčko Distrikt 2,83% i u Federaciji BiH 2,63%. Od ukupnog broja nepismenih 0,8% su muškarci i žene sa 4,8%.
U Srbiji, 40% stanovništva nema završenu srednju školu, od čega je 17% nepismeno, a 23% ima završenu osnovnu školu.
U Hrvatskoj podaci pokazuju nešto bolje stanje nego u Crnoj Gori ( stopa nepismenosti kod muškaraca je 0,6%, a kod žena 2,4%. ) – tamo se 0,8% populacije smatra nepismenom, a milion ljudi ima završenu samo osnovnu školu. Ukupno 16% stanovništva u Hrvatskoj je završilo fakultet, dok je prosjek u EU 24%.
Bosna i Hercegovina je tokom godina pomakla broj pismenog stanovištva u odnosu na broj nepismenog (na primjer, prema popisu stanovništva iz 1991. godine učešće nepismenih je bilo 9,9%), ali i dalje zaostajemo za zemljama u regionu i svijetu. Đaci su se prvi put prošle godine podvrgli PISA testiranju.
Šta je to PISA testiranje?
PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju u kojem je do sada učestvovalo preko milion učenika. Ovo testiranje je važno jer pruža uvid u stanje obrazovnog sistema i metode njegovog daljeg usavršavanja.
Nakon ovih rezultata možemo da vidimo da ima puno grešaka u obrazovnom sistemu i da su reforme neophodne.
Za reforme u sektoru obrazovanja na nivou države treba vremena i resursa, i to nije nešto što se može završiti za tri godine, kada je je sledeće PISA testiranje.
Ovaj loš rezultat je uzdrmao je nadležne vlasti, javnu i kulturnu scenu BiH, ali nije bio toliko iznenađujući. Zaposleni u obrazovanju znaju kakvo je stanje, pogotovo nastavni kadar, a sada znaju i mjesto na listi shodno tom stanju. Đaci bježe sa časova, ne slušaju na nastavi, ne čitaju lektire, roditellji rade domaće zadatke…
Grafik koji pokazuje odnos izmedju ulozenog novca i #pisa2018 rezultata. Srbija, Hrvatska i Crna Gora dobro ulazu svoj novac i njihovim prosvjetarima ima smisla i potrebe povecati platu. Prosvjetari u BIH su ispod crte – puno trose a slabe rezultate imaju. pic.twitter.com/gxVmGYDjlf
— Mladen Dolić (@MladenDolic) December 4, 2019
Sve to i još mnogo drugih fatkora tokom niza godina doveli su do ovakvih rezultata protiv kojih se sada treba boriti.
Ko je kriv za ovako stanje?
Žaneta Džumhur, PISA državni koordinator za Frontal kaže:
„Svi smo odgovorni, svako na svom nivou, neophodno je otvoriti dijalog svih koji donose odluke i svih koji te odluke realizuju.“
Okrutno je okriviti djecu ili nastavni kadar za ovaj rezultat, mada i nastavnici i djeca snose određeni dio odgovornosti, ali taj „teret“ nosi svaki građanin BiH.
Šta smo i mogli očekivati kada nam je budžetsko izdvajanje za obrazovanje ubjedljivo najniže u Evropi; privatnike koji će biti donatori obrazovnih institucija ćemo čekati još najmanje generaciju-dvije; a najvažnija inovacija u obrazovnom sistemu bila nam je vjeronauka.#PISA
— aleksandar savanovic (@alexandarsa) December 4, 2019
Nespremnost prosvjetnih radnika da prihvate odgovornost za lose rezultate na #pisa2018 je najobicniji bezobrazluk i dokaz da su nesposobni za neophodne reforme.
— Mladen Dolić (@MladenDolic) December 4, 2019
A.G.
