U novi sukob Amerike i Irana ‘upletena’ je i ova balkanska država, ali ne zbog vojnih trupa ili direktne podrške nekoj od zavađenih strana već zbog – ljudi.
Šest godina Albanija je dom pripadnika jedne od najvećih iranskih opozicionih grupa, Mudžahedin-e-Kalk (MEK). Pripadnici MEK-a su u Albaniju stigli pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država.
Trenutno desetine njih žive u Tirani jer ne mogu da se vrate u Iran, ali ukupan broj pripadnika ove grupe u Albaniji nije dostupan javnosti.
Poslije iranskog napada na američke baze, duhovni vođa ove države Ali Hamnej je za Albaniju rekao da je „jedno malo, ali zlo evropsko mjesto, u kojem Amerikanci sarađuju sa izdajnicima Irana protiv Islamske Republike".
Upravo zbog odnosa na relaciji Iran-SAD-Albanija, iranski duhovni vođa Ali Hamnej Albaniju je proglasio neprijateljskom državom.
Dodao je i da je to „đavolska zemlja koja podržava protivnike" Irana.
Albanski predsjednik Ilir Meta izjavio je da Albanija „nije đavolska, već demokratska zemlja koja je stradala u neviđenoj đavolskoj diktaturi".
Meta je rekao i da su za Albaniju „ljudska prava svetinja".
Meta je poručio da Albanija čvrsto podržava Sjedinjene Države i zemlje Nato saveza u borbi protiv međunarodnog terorizma i svega što ugrožava stabilnost i mir u svijetu.
Predsednik Albanije je rekao da je iranski raketni napad na dve američke vojne baze u Iraku „provokacija sa opasnim posledicama za stabilnost u regionu".
„Iran mora da poštuje međunarodne dogovore, međunarodne zakone i sopstvene obaveze u interesu mira", ocijenio je Meta.
Šta je organizacija MEK
MEK ima burnu i krvavu istoriju.
Njihovi islamističko-marksistički radikalni članovi podržali su Iransku revoluciju iz 1979. godine u kojoj je svrgnut šah Mohamed Reza Pahlavi.
Ali su se odnosi sa ajatolahom Ruholahom Homeinijem vrlo brzo pokvarili. Kad se vlada žestoko ostrvila na njih, mudžahedini su morali da bježe kako bi spasli živote.
Susjedni Irak ponudio im je utočište, a iz njegove pustinjske citadele tokom Iransko-iračkog rata (1980-1988), MEK se borio protiv režima u domovini.
Poslije savezničke invazije na Irak koji su predvodile Sjedinjene Države 2003. godine, život je po pripadnike MEK-a postao opasan i u ovoj zemlji.
Sadam Husein, zaštitnik organizacije, najednom više nije bio tu, a mudžahedini su bili uporno napadani – stotine su ubijene ili ranjene.
Utočište su im pružili Amerikanci, iako je MEK od sredine 1990-ih do 2012. godine bio na listi terorističkih organizacije Sjedinjenih Država.
Otkud Iranci u Albaniji
Plašeći se humanitarne katastrofe, Amerikanci su se 2013. godine obratili albanskoj vladi i ubjedili je da primi oko 3.000 članova MEK-a.
Tako je prvih 14 osoba premješteno u Albaniju iz Bagdada. Cilj SAD-a je bio da im se osigura bezbjednost.
„Albanija zaslužuje međunarodno priznanje i podršku, kako za reforme u posljednjim godinama, tako i za odbranu ljudskih prava", rekao je 2016. godine Struan Stivenson, britanski poslanik u Evropskom parlamentu koji je predsjedavao grupom Prijatelji slobodnog Irana.
„Ovo posljednje je posebno pokazala time što je ponudila utočište članovima glavne iranske opozicione grupe koji se suočavaju sa neposrednim masakrom u Iraku po nalogu vladajuće iranske teokratije."
U Albaniji je politika duboko polarizovana – sve se osporava. Ali gotovo jedinstveno, vladajuće i opozicione stranke podržavaju iranske goste.
Pred kraj 2017. godine, međutim, pripadnici MEK-a su preseljeni u novo sjedište – kamp izgrađen na blagoj uzvisini u blizini albanskih sela na oko 30 kilometara od glavnog grada.
Zvaničnici Sjedinjenih država su krajem 2018. pohvalili odluku Albanije da progna iz zemlje iranskog ambasadora i još jednog diplomatu zbog navodne „terorističke zavjere", koja je vjerovatno povezana sa prisustvom iranskih disidenata na albanskoj teritoriji.
Izvor: bbc.com
