Dačić je ovu ideju iznio nakon nedavnog objavljivanja dokumenata iz britanskog arhiva koji pokazuju da vrh Republike Srpske nije imao plan ni da osvoji Srebrenicu, a kamoli da počini zločin u toj enklavi. Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da istoričari iz ovog centra već rade na klasifikovanju i izučavanju dostupnih dokumenata iz arhiva Velike Britanije, ali i drugih zemalja. Kojić otkriva za “Glas Srpske” da je sa direktorom Instituta za savremenu istoriju iz Beograda Predragom Markovićem nedavno postigao dogovor o zajedničkom radu.
– U pripremi je izrada zajedničke deklaracije kojom će stvari biti preciznije definisane, između ostalog i pitanja pristupa stranim arhivama i zajednički rad na izučavanju dostupnih arhivskih dokumenata – kaže Kojić.
On podržava ideju šefa srpske diplomatije i kaže da je uvjeren da ju je iznio u javnost nakon razgovora sa Markovićem koji je visoki funkcioner Dačićevog SPS-a.
– Mi u Republičkom centru već skidamo dokumenta iz britanskog i drugih arhiva koja su javno dostupna i radimo na njihovoj klasifikaciji. Uvjeren sam da će nakon potpisivanja deklaracije koju sam spomenuo taj rad biti dodatno intenziviran – kaže Kojić.
Istoričar i profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu Boško Branković kaže da Srpska ima kapacitete za izučavanje stranih arhiva, ističući da se nada da će nadležni prepoznati značaj tog posla.
– Na oba javna univerziteta u Srpskoj upisani su studenti drugog ciklusa studija koji se bave najbližom istorijom i koji su sigurno sposobni i spremni da se bave izučavanjem arhiva. Međutim, ne treba srljati, jer svaka zemlja ima svoja pravila i zakone o arhivama, pa se u nekima arhive otvaraju poslije 25 godina, negdje poslije 50, a negdje i tek poslije stotinu godina – kaže Branković.
On dodaje da britanska dokumenta koja su nedavno objelodanjena potiču iz diplomatskih arhiva i da su svakako podobna za izučavanje.
Direktor Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić podržava ideju koju je iznio srpski ministar spoljnih poslova, ističući da su Institut za savremenu istoriju i Institut novije istorije Srbije svakako najreferentnije ustanove za taj posao.
– Naravno da i u Republici Srpskoj kada je riječ o istoričarima imamo kapacitet za to, ali postoji i materijalni momenat. Nijedan arhiv ne može biti istražen za dan ili dva, a boravak našeg istoričara u Londonu ili bilo kojoj drugoj destinaciji košta. U svakom slučaju i bez obzira na to šta će eventualno biti pronađeno, podržavam tu ideju – kaže Stojnić.
Holbruk – Karadžić
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić izjavio je da “neće nama sami Englezi, Amerikanci, pa čak i Rusi dati stvari iz svojih arhiva”.
– To mora neko iz Srbije da ide i da proučava, da traži. U tim arhivama ne postoje podaci samo o Srebrenici. U njima se sigurno može naći i da li je Ričard Holbruk stvarno obećao tadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću da neće ići u Hag – ocijenio je Dačić.
Izvor: glassrpske
