Bosna i Hercegovina je 2019. godine ostvarila mali napredak u pogledu unapređenja zaštite ljudskih prava, navodi se u novom izvještaju organizacije Human Rights Watch (HRW).
"Ni deceniju nakon što je Sud za ljudska prava ustavne odredbe proglasio diskriminišućim, te odredbe nisu izmijenjene. Medijska sloboda je i dalje ugrožena, a procesuiranje ratnih zločina ide vrlo sporo", navodi se u izvještaju HRW.
Organizacija je u izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu navela da BiH ne uspijeva žene zaštititi od rodno zasnovanog nasilja niti većinu odgovornih pozvati na odgovornost.
HRW navodi da je održavanje prve povorke ponosa u Sarajevu bio pozitivan događaj, ali upozorava da se LGBT osobe i dalje suočavaju s diskriminacijom i nasiljem.
Organizacija podsjeća da je u decembru 2019. godine navršeno 10 godina od donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, kojom je utvrđeno da bosanski Ustav diskriminiše etničke i vjerske manjine time što im ne dopušta da se kandiduju za funkciju predsjednika. U deceniji nakon ove presude, Sud je utvrdio slične ustavne povrede u još tri predmeta, ali Ustav je i dalje ostao neizmijenjen.
Podsjećaju da je Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE) u periodu od januara do septembra 2019. godine registrovala 109 slučajeva zločina iz mržnje, od čega 66,6 posto na osnovu vjere ili etničke pripadnosti.
HRW navodi da se povećao broj tražitelja azila i migranata koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. U periodu između januara i augusta 2019. godine Služba za poslove sa strancima registrovala je 18.071 novih tražilaca azila, što je 5.000 više u odnosu na isti period prethodne godine.
U prvoj polovini 2019. godine, ukupno 17.165 lica izrazilo je namjeru za traženje azila. Od toga, samo 426 osoba je zaista i zatražilo azil u tom periodu. Prema navodima UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) ovaj proces usporavaju vrlo kratki rokovi za podnošenje zahtjeva i ograničeni kapaciteti države da obradi zahtjeve.
"U vrijeme pisanja teksta, u BiH je postojao samo jedan centar za azil kojim upravlja država i šest privremenih smještajnih centara ukupnog kapaciteta oko 4.000 ljudi, što je poboljšanje u odnosu na 2018. godinu, ali i dalje je na hiljade ljudi koji nemaju pristup smještaju i osnovnim uslugama", navodi se u izvještaju.
Organizacija navodi da je u okviru programa za izgradnju stambenih objekata za 96.421 građana BiH, koji su interno raseljeni još od rata 1990-ih godina, izgrađeno 1.000 stambenih objekata. Prema navodima nadležnih organa, ovim će se omogućiti izmještanje osam od ukupno 121 aktivnog kolektivnog centra u kojima i danas borave interno raseljena lica.
Kada je u pitanju procesuiranje predmeta ratnih zločina, HRW navodi da u 2019. godini nije napravljen iskorak, s obzirom na to da revidirana Nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina za poboljšanje postupka raspodjele predmeta među sudovima čeka na odobrenje Vijeća ministara od februara 2018. godine.
Kao pozitivan primjer navodi potpisivanje sporazuma sa Srbijom i Hrvatskom u julu 2019. godine, kojim se omogućava bolja saradnja u traganju za nestalim licima iz ratova tokom 90-ih godina prošlog vijeka.
HRW navodi da su žene i dalje izložene nasilju u porodici i diskriminaciji pri zapošljavanju, kao i da su nedovoljno zastupljene u političkom životu.
Kako piše u izvještaju HRW, novinari u BiH se i dalje suočavaju s problemom uplitanja u njihov rad. Od avgusta 2019. godine, udruženje novinara BH novinari zabilježilo je 41 kršenje prava novinara, uključujući tri verbalne prijetnje, osam slučajeva političkog pritiska, šest fizičkih napada i pet prijetnji smrću.
HRW podsjeća da je Evropski parlament u februaru usvojio rezoluciju kojom poziva BiH da se pozabavi brojnim problemima u vezi s ljudskim pravima, te da donese zakon o povratu imovine i kompenziranju imovine oduzete u prošlosti.
Izvor: Anadolija
