To jutro, predsjednik opštine Trnovo u Federaciji BiH, Ibro Berilo je ustao na „lijevu nogu“. To ne znači da je bio ljut, neraspoložen ili depresivan, naprotiv, to je značilo da će taj dan biti ljevičar ili bolje reći više crven, nego zelen. Cijelo jutro je tražio kravatu crvenu kao socijaldemokratija ali nije uspio da je nađe. U ormaru su dominirale predizborne zelene kravate i poneka siva koje je oblačio samo u posebnim prilikama.
Danas je posebna prilika, danas će govoriti na mitingu Dodikovih Nezavisnih socijaldemokrata.
Postoje dva čovjeka koje je Ibro veoma cijenio u SNSD-u, to su Milorad Dodik i Nikola Špirić. Dodika cijeni kao biznismena i čovjeka koji radi na veliko i ugradi sebe u sve što radi, a Špirić je jedini čovjek u BiH koji je više od njega promijenio partija.
Zato je i pristao da pojavi i nešto kaže na njihovom predizbornom mitingu u Trnovu.
Imao je tremu. Ljudi iz SNSD-a su mu garantovali da se ništa loše neće desiti. Ipak Ibro je znao da su Srbi blesav narod, pogotovo pred izbore, nisu tolerantni kao njegovi Bošnjaci.
Dok je pred ogledalom vezivao svoju sivu kravatu za sastanke sa međunarodnim donatorima, jer je negdje zaturio onu socijaldemokratsku crvenu, razmišljao je o važnosti amnezije u politici. Amnezija je preduslov za uspješno bavljenje politikom. Ako glasači zaborave šta ste im obećali pred izbore, šta niste uradili poslije izbora, koliko ste partija promijenili, vladaćete njima vječno.
U ogledalu je vidio svoj smiješak u obliku polumjeseca.
Znao je šta će reći. Znao je i zašto govori to što će reći. Znao je da će mu svi Srbi i članovi SNSD-a aplaudirati pod šatorom. Znao je da mu neće podmetnuti svinjetinu kada se poslije budu čašćavali. Znao je da mu SDA i Bakir ne mogu ništa jer on je tu zbog multietničnosti.
Sve to je Ibro znao, ali se ipak plašio i taj strah je bio opravdan.
Plašio se Rajka Vasića. Sjetio se riječi koje je ovaj Kerber socijaldemokratije napisao na svom blogu još 2014. godine povodom pobjede Mladena Ivanića za srpskog člana Predsjedništva BiH „Dabome. Svi glasovi su glasovi. I izborni rezultat ne poznaje otiske prstiju. Ali za jednog političara je bitno da li su svi glasovi njegovi glasovi ili su priručni jednokratni alati izbornog inženjeringa. U Ivanićevom slučaju, ogromna većina glasova koje je dobio i kojima je pobijedio, nemaju validnost njegovog biračkog tijela. On je legalno izabran ali njegov legitimitet ne da nije upitan već ne postoji.“
• Plašio se da bi Vasić zbog svoje principijelnosti, neustrašivosti i beskompromisnosti mogo da dovede u pitanje pobjedu SNSD-a u Trnovu zbog njegovog nastupa.
• Plašio se da će Vasić zbog svoje principijelnosti, neustrašivosti i beskompromisnosti dovesti u pitanje legitimitet novog SNSD-ovog načelnika opštine Gagovića.
• Plašio se da će pokrenuti pobunu unutar SNSD-a zbog nastupa Bošnjaka i člana SDA na mitingu u Trnovu.
Onda se dosjetio, ako bi se to i desilo. On bi bio zaslužan za raspad SNSD-a, on bi bio grudva koja je pokrenula lavinu promjena u BiH. On bi naslijedio Bakira i napokon se kutarisao Trnova. Ibro Berilo se nikad nije zajebo.
Dok je zadovoljan oblačio sako i namještao frizuru. U ogledalu je vidio svoj smješak u obliku polumjeseca.
#VašStav #VašaPriča
Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije.
