Poslednjih nekoliko godina, sa akcentom na poslednje mjesece, gradom kruži rečenica: “Niko para nema”. Imajući poseban obzir prema mentalnom zdravlju nacije, zapitali smo se – zašto nema para? Odgovor je – prost ka’ pasulj.
Teorija i praksa
Vjerovatno najveća zabluda koja je vezana za banke je sljedeća: samo centralne banke koje imaju emisionu funkciju kreiraju novac. Ako bi vam napisali da novac u najvećoj mjeri kreiraju komercijalne banke, da li bi nam vjerovali? Vrlo vjerovatno da ne bi; uostalom, ko smo mi da nam vjerujete za ovu tvrdnju. Zato smo u pomoć pozvali starog prijatelja – Centralnu banku Engleske. Da li ova banka posjeduje autoritet kome vjerujete? Da pojasnimo – Banka Engleske je Centralna banka Ujedinjenog Kraljevstva; osnovana je 1694. godine i njena misija je da promoviše javno dobro koje je od koristi na ljude. Nadamo se da ja ovo bilo dovoljno da se uvjerite da ono što ćemo sada napisati ima utemeljenje i potvrdu ovako ozbiljne insititucije.
Novac u širem značenju te riječi predstavlja mjeru ukupnog nivoa novca koji u jednoj ekonomiji imaju pravna i fizička lica. Novac se sastoji iz: bankarskih depozita koji čine 97% ukupnog novca i gotovine koja čini svega 3% ukupnog novca u opticaju. Iz depozita, banke kreditiraju državu, pravna i fizička lica.
Sad dolazi zanimljivi dio pravljenja para: kada banka odobri nekome kredit za kupovinu televizora, ona ne isplaćuje kredit u gotovini kllijentu, već prenosi sredstva na račun prodavca televizora. Prodavac televizora sada ima sredstva na računu (depozit) kod te iste banke koja iz tih sredstava može da kreditira nekoga ko hoće da kupi telefon! Na taj način, banka svakim odobravanjem kredita stvara novi novac (depozit) iz kojeg ponovo kreditira klijente! Vrlo elegantno i prosto, priznajte!
Na isti način, komercijalne banke mogu da smanje količinu novca u opticaju jednostavnim smanjivanjem nivoa odobrenih kredita. Na taj način direktno usporavaju ekonomiju jedne zemlje, obzirom da je jedan od ključnih pogona za jačanje ekonomije jedne zemlje upravo – novac.
Naravno, Centralne banke kao regulatori poslovanja banaka utiču na nivo ovako stvorenog novca kroz monetarnu politiku, kojom se utiče na nivo kamatnih stopa. Ako su kamatne stope niže, veća je vjerovatnoća da će neko uzeti kredit i obratno. Banke kroz svoju kreditnu politiku takođe snažno utiču na nivo novca u opticaju – ako je kreditna politika restriktivna, manje će novca biti u opticaju što znači da će ekonomija zemlje slabiti; obratno, ako je kreditna politika liberalna, više će novca biti u opticaju i ekonomija zemlje će jačati.
Ako neko iz Vlade Crne Gore pročita ovaj tekst, zna što treba da uradi kako bi bilo više para u državi. Vrlo je prosto; ne kao pasulj, već kao – pravljenje para.
