Slušajući već treći dan raspravu o sanaciji šteta prouzrokovanih poplavama, na posebnoj sjednici Narodne skupštine moglo se svašta čuti, mnogo obećanja, teških riječi, selektivnih kritika ali i zajedničkih stavova izrečenih na potrebu utvrđivanja odgovornosti i naučenih lekcija.
Sa jedne strane poslanici su upućivali pohvale ministrima koji su po dva dana ‘boravili’ u čamcima, divili se hrabrim članovima Vlade, po stranačkoj boji razdvajali snagu kiša i poplava na one za koje su krivi opštinari u pojedinim sredinama za razliku od sredina gdje se ništa nije moglo protiv prirodnih nepogoda, a sa druge strane poslanička prozivanja oko koordinacije aktivnosti, sistema obavještavanja, ponašanja republičkih institucija koje se bave vodama, hidro akumulacijama, civilnom zaštitom, robnim rezervama, neutrošenim a odobrenim sredstvima za sanaciju nasipa…
Jedno je sigurno, ogromna šteta je učinjena, desetine hiljada porodica je ugroženo i postoji potreba za hitnom sanacijom stambenih i poslovnih objekata. Odgovornost i ‘reforma’ institucija Srpske u pogledu upravljanja kriznim situacijama najvjerovatnije će biti na čekanju, i to realno, danas, najmanje interesuje ugroženo stanovništvo, koje zanima, isključivo, KADA mogu dobiti konkretnu pomoć i u KOJEM iznosu.
Čitajući materijale, slušajući premijerku i ministre, jedno je sigurno, predviđena sredstva su nedovoljna ali će biti i vremenski sporo dostupna. Predviđena sredstva sistemom jednake solidarnosti, zahvatanjem prvenstveno kod samih građana bez obzira na visinu prihoda i bogatstvo, zaboravilo se, namjerno ili ne, da i u budžetima, međunarodnim fondovima kao i raznim drugim zakonskim rješenjima postoji mnogo mogućnosti za uštede i usmjeravanje prema Fondu solidarnosti.
Pored predloženih izvora sredstava, koja su nedovoljna, jer se radi o 45 mil. KM do kraja godine, i 90 mil. KM svake naredne, potrebno je hitno raditi na redefinisanju sporazuma o korištenju IPA fondova gdje je po najavama delegacije EU već spremno 115 miliona KM za sanaciju štete. Predložićemo i poseban izvor sredstava u iznosu od 50% tj. 63,5 miliona KM iz zakona o prodaji akcija preduzeća iz oblasti naftne industrije Republike Srpske a odnose se na reprogramirane obaveze po osnovu poreza i doprinosa čiji grejs period ističe 01. jula 2014. Predložićemo i da se naprave uštede u budžetima RS i lokalnih zajednica od najmanje 10% na stavkama-kodovima 412000-rashodi po osnovu nabavke roba i usluga do kraja 2015 godine, a radi se desetinama miliona KM.
Kako god bilo bez značajne budžetske aktivnosti s ciljem ozbiljnih realokacija i ušteda te promjene koncepta upravljanja u javnim preduzećima kao i organizovanog prikupljanja novca iz stranih zemalja, teško će biti ispuniti velika očekivanja i ključne principe urgetnosti, kontinuiranosti i potpunosti u saniranju šteta od poplava.
