Naime, kako bi došli do keša za neki gorući problem, ljudi ne
razmišljaju mnogo nego zalažu ono što imaju, a to su uglavnom
nekretnine, stečene u neka bolja vremena.
Međutim, kad dugovi zakucaju na vrata, a para niotkud, građani u
nemogućnosti da se nose s otplaćivanjem, na primjer, nekoliko desetina
hiljada KM, gube nekretnine vrijedne i po nekoliko stotina hiljada
maraka, pa i više, jer banke u nastojanju da namire svoje ne pitaju za
cijenu.
Tako su samo u proteklih 15 mjeseci bez krova u Srpskoj ostale 94
porodice, a vrijednost njihovih kredita, za koje su garantovali nekom
nekretninom – uglavnom stanom ili kućom – iznosi 3,9 miliona maraka. S
druge strane, preduzeća i druga pravna lica morala su da se pozdrave sa
tačno 100 nekretnina, jer su posustali u otplaćivanju kredita vrijednih
46,4 miliona KM.
Gramzivi bankari
A da je u Srpskoj sve više onih koji ne mogu da opstanu bez kreditnih
zaduženja – pa šta košta da košta – svjedoči i podatak da je iznos
kredita pokrivenih hipotekama za tri mjeseca ove godine, u poređenju sa
krajem decembra prošle, porastao za 70 miliona KM.
Marko N. iz Banjaluke kaže za Press RS da svaki dan čeka da će ga banka
obavijestiti da je na njegovoj kući, jedinoj imovini koju ima,
aktivirana hipoteka.
Pošto sam radio u prilično lošem preduzeću, odlučio sam da dignem
kredit od 20.000 KM i kupim neke poljoprivredne mašine. Sve je bilo
dobro do prije godinu dana, kada sam ostao bez posla. Nekako sam se
snalazio, ali evo već treći mjesec nemam za ratu. Sve su prilike da ću i
ja ostati bez krova nad glavom koji trenutno vrijedi najmanje 60.000 KM
– ističe naš sagovornik.
U Udruženju za zaštitu žiranata upozoravaju da će, prije svega, zbog
“gramzivosti” i “netransparentnog” poslovanja bankarskog sektora, u
narednom periodu u RS i BiH biti sve više ovakvih slučajeva.
Bez kuće, stana ili poslovnog prostora ipak najčešće ostaju žiranti,
jer im banke ne prikazuju kreditnu istoriju onih koji su podizali
kredite. Naime, često se dešava da je garant vraćanja kredita hipoteka
dužnika, ali banke to prenebregavaju i bez krova ostavljaju žirante!
Razlog takvog beskrupuloznog ponašanja je da se ne odmota klupko kome su
sve i na osnovu čega krediti odobravani – kaže član Upravnog odbora
ovog udruženja Mika Nikić.
On pojašnjava da su, veoma često, kredite dobijala fizička i pravna
lica, koja, kako naglašava, već imaju založenu nekretninu u drugoj
banci.
Suština je u tome da banke koje posluju u BiH nastoje da plasiraju
što više kredita, kako bi što više profitirale na kamatama. Pare će već
neko da vrati, pa makar se ljudima otimale kuće – kaže Nikić.
Sud “aktivira” hipoteku
U Agenciji za bankarstvo RS objašnjavaju da se hipoteke aktiviraju po
odluci suda, kada potraživanje ne može da se naplati iz drugih izvora.
Krajem prošle godine krediti pokriveni hipotekama iznosili su 2,22
milijarde maraka ili 48,8 odsto od ukupnih kredita bankarskog sektora
RS. Krajem marta ove godine, pomenuti krediti iznosili su skoro 2,29
miliona KM. Prema izvještajima banaka, po osnovu naplate potraživanja
lane su aktivirane hipoteke u sektoru pravnih lica u iznosu od 40,8
miliona, a u sektoru stanovništva od 3,3 miliona KM. Za tri mjeseca ove
godine aktivirane su hipoteke u ukupnom iznosu od 6,2 miliona KM po 35
kredita – kaže portparol ove agencije Sanja Zec.
I ekonomisti smatraju da ovakva situacija sugeriše da su posljedice
načina poslovanja banaka od prije nekoliko godina sada došle na naplatu.
Proteklih godina banke su imale ekspanziju kredita, koji su
odobravani po spornim uslovima. Naime, dešavalo se da su klijenti
lažirali papire kako bi došli do kredita, što banke nisu pretjerano
uzimale u obzir. S druge strane, ekonomska kriza i dalje traje, zbog
čega su mnogi ljudi zapali u finansijske probleme, pa ne mogu da
otplaćuju rate – naglašavaju ekonomisti.
