Da je ovaj zakon u pripremi potvrdila je i Ana Polak-Petrič, visoka predstavnica Slovenije za sukcesiju bivše države, koja je istakla da će zakon biti u skladu sa zahtjevima Vijeća EU, odnosno presude Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava, koji je presudio u korist štediša iz BiH, ali ta presuda se automatski odnosila i na sve ostale štediše iz država bivše Jugoslavije.
„Štediše iz BiH potražuju oko 250 miliona maraka i poslije 23 godine potraživanja očekuju da dobiju svoj novac. Sve zavisi na koji način će Slovenija predložiti da vrati te dugove, ali šta je – tu je. Presuda je takva kakva jeste i nećemo imati mogućnost da bilo šta promijenimo. Njihov zakon koji predlože mora ispoštovati presudu Suda u Strazburu, a ta presuda kaže da se štednja treba vratiti“, rekla je juče Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.
Podsjećamo, u julu prošle godine Sud u Strazburu donio je konačnu presudu u predmetu „Ališić i drugi protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije“, po kojoj je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke, izvan Slovenije. Takođe, istom presudom Srbija je odgovorna za povrat takve štednje štedišama Invest banke van Srbije i takođe do 16. jula mora predložiti zakon, odnosno na koji način planira izvršiti povrat te štednje. Iako je presuda donesena, još nije poznato na koji način će Slovenija isplatiti staru deviznu štednju, kao ni to koliko će priznati kamata na tu štednju.
Slovenija je spremna da to bude šest odsto, odnosno da prizna kamate samo za posljednje dvije godine, što je za štediše neprihvatljivo. Takođe, nepoznato je na koji način i po osnovu koje dokumentacije će se vršiti verifikacija te štednje, što štediše u BiH smatraju da može biti glavna prepreka da se dođe do novca.
„Puno je tu još nepoznanica i ostaje nam da, kad smo čekali 23 godine, sačekamo još malo i vidimo šta će oni predložiti“, kazala je Omersoftićeva.
Problemi u vezi sa štednjom započeli su devedesetih godina, kada je tadašnja Ljubljanska banka zatvorila poslovnice u BiH, a nakon toga likvidirala tu banku i svu imovinu prenijela na Novu ljubljansku banku, a obaveze ostavila na računu Ljubljanske banke. Borba za štednju u Ljubljanskoj banci započela je 1997. godine i to pred slovenačkim sudovima, međutim nedugo nakon toga donesen je zakon kojim se takvi postupci proglašavaju nezakonitim i Republika Slovenija se u njima proglašava nenadležnom.
izvor: Nezavisne
