Naime, sijalice sa vlaknom od
volframa, nastale krajem 19. vijeka, sa početkom ove godine povučene su iz
prodaje u EU i njih će zamijeniti štedljive koje su pet puta efikasnije i troše
od 60 do 80 odsto manje struje.
Evropa na ovaj način, odnosno
zamjenom klasičnih sa štedljivim sijalicama, planira uštedjeti količinu energije
koja se trenutno potroši u Rumuniji.
Prema podacima Državne regulatorne
agencije za električnu energiju, u BiH godišnje bude potrošeno 12.593.000.000
KWh električne energije, od čega domaćinstva u BiH potroše 4.544.000.000 KWh
električne energije. Prema procjenama, domaćinstva u svrhu rasvjete prostorija
potroše približno jednu četvrtinu svoje ukupne energije pa tako dođemo do
podatka da se za rasvjetu domaćinstava potroši 1.136.000.000 KWh električne
energije.
Pored toga, a takođe prema podacima
Državne regulatorne agencije za električnu energiju u BiH, na javnu rasvjetu
godišnje se potroši oko 167.000.000 KWh električne energije, što znači da
ukupno na osvjetljavanje javnih površina i domaćinstava bude potrošeno
1.303.000.000 KWh električne energije.
Cijena jednog KWh električne
energije u prošloj godini bila je od 8,8 do 9,8 feninga pa tako dođemo do
podatka da se na osvjetljenje godišnje u BiH potroši 130.300.000 KM. Inače,
izvozna cijena struje za ovu godinu znatno je viša i iznosi čak 11 feninga za
KWh električne energije.
Ako krenemo od pretpostavke da
štedljive sijalice potroše 80 odsto manje energije jasno je da bi ušteda na
osvjetljavanju domaćinstava i javnih površina sa energetski efikasnijim i
štedljivijim sijalicama bila 104.240.000 KM.
Štedljive sijalice su nekoliko puta
skuplje od klasičnih i njihova cijena u BiH trenutno se kreće od tri do pet KM,
zavisno od proizvođača, međutim, stručnjaci naglašavaju da štedljive sijalice
traju znatno duže te da se njihova upotreba svakako isplati.
Prema riječima stručnjaka, BiH i
pored toga što je u EU gotovo nemoguće naći klasične sijalice, još nema
ekonomsko-finansijsku analizu zamjene klasičnih sa onim štedljivim sijalicama.
"Mogla bi biti ušteđena
značajna količina energije i druge države u evrozoni imaju podsticajne mjere za
tako nešto, međutim, mi još nemamo, ali prvi korak je napravljen i Narodna
skupština RS usvojila je Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti", kazao
je Zdravko Milovanović, profesor Mašinskog fakultata u Banjaluci.
Inače, BiH je jedina zemlja u
regionu koja još nema agenciju za energetsku efikasnost, koje su uglavnom
nosioci projekata poput prelaska sa klasičnih na štedljive sijalice, ali nakon
što Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti prođe proces javne rasprave takva
agencija u RS biće osnovana i biće stvoreni uslovi da se krene i sa projektima
zamjene klasičnih sijalica sa onim štedljvim.
Pored "rasipanja"
električne energije na rasvjetu BiH na prenosu električne energije gubi ogromne
količine struje pa tako godišnje gubici na mreži distribucije iznose oko 1.200
GWh, dok gubici na mreži prenosa iznose 324 GWh.
Nezavisne/Frontal
