Kriza uzrokovana pojavom pandemije koronavirusa najbolje oslikava trenutni politički prostor kojim caruje manjak proaktivnosti, kriza reformi, kriza stvaralaštva i, konačno, kriza uspjeha, smatra ekonomista Dženan Kulović, a prenosi Al Jazeera.
"Ciljevi većine političkih elita nisu zakukuljeni, već naprotiv – ako nemamo vlast, onda je moramo dobiti; ako već imamo, onda je moramo zadržati. Jednostavno, zar ne? Međutim, mnogo ozbiljniji problem, koji nesvjesno (ili svjesno) potiskujemo, ima nesumnjivo veću razornu moć nego pandemija uzrokovana pojavom koronavirusa. Prema statističkim podacima najnovijeg godišnjeg dokumenta, Sistematska dijagnostika zemlje, koji objavljuje Svjetska banka, polovica bosanskohercegovačkog stanovništva danas čini radnu snagu drugih zemalja", piše Kulović.
Ljudi u Bosni i Hercegovini su veoma talentovani, preduzetni i vrijedni radnici i kao takvi predstavljaju najznačajniji resurs zemlje. Nažalost, taj potencijal se često realizuje van zemlje, s obzirom na to da polovina njih već živi vani, a emigracija se i dalje nastavlja, upozorava pomenuti izvještaj.
Ukoliko sumiramo ključne poruke koje izvještaj nudi, dodaje Kulović, možemo ustanoviti kako je naša ekonomija izašla iz ravnoteže zbog simultanog djelovanja tri ključna problema: javni sektor ima prenaglašenu ulogu, što doprinosi prekomjernoj rastrošnosti, zatim potrošnja predstavlja osnovu rasta, što stvara određeni disbalans i, posljednje, nedovoljno integrisana ekonomija, što smanjuje izvozni potencijal.
"Osiguranje održivosti rasta putem investicija, koje trenutno iznosi 18 posto bruto društvenog proizvoda, mora porasti. Međutim, otežavajuću okolnost predstavljaju izazovi usporenog ekonomskog rasta koji pogađa skoro sve zemlje regiona. Samo četiri posto stranih direktnih investicija otpada na izvozne aktivnosti, što nije dovoljno maloj ekonomiji, a skoro dvije trećine izvoza otpada na sektore koji stvaraju malu dodanu vrijednost. Uspostavljanje ravnoteže zahtijeva tri važne promjene: javni kapital treba privatizirati, što će doprinijeti boljoj konkurentnosti, zatim jačati izvoznu orijentaciju, što će pomoći jačanju izvoznih kapaciteta i, posljednje, ohrabrivanje investicija, što će omogućiti investicijski vođen rast", navodi on.
Prema prognozama koje sadrži ovaj izvještaj, Bosni i Hercegovini treba stotinu godina da dostigne životni standard koji trenutno uživaju evropski građani. Zbog ovakvih pesimističnih podataka neke projekcije ukazuju na to kako možemo očekivati smanjenje broja stanovnika (s 3,2 miliona na 2,7 miliona do 2050. godine), što direktno doprinosi povećanju broja penzionera blizu trideset posto. Naša zemlja ubrzano gubi svoj najdragocjeniji resurs – ljudski kapital, upozorava Kulović.
Izvor: klix.ba
