Prema podacima Centralne banke BiH doznake građanima iz inostranstva u prvoj polovini 2013. godine iznosile su 1,729 milijardi maraka.
U Centralnoj banci kažu da se u strukturi doznaka na lične transfere, u kojima su najviše zastupljene novčane doznake zaposlenih u inostranstvu, odnose 1,044 milijarde KM ili 58,7 odsto, dok se na ostale transfere odnosi 736 miliona maraka ili 41,3 odsto.
U kategoriji ostalih transfera najveće učešće imaju penzije iz inostranstva sa 712,6 miliona KM – kazali su u Centralnoj banci.
Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da platežna moć stanovnika i dalje u velikoj mjeri zavisi od novca iz inostranstva. Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da su doznake iz inostranstva jedan od najznačajnijih faktora koji utiču na bilans tekućeg računa BiH, jer je to jedan od najkonstantnijih i najvećih priliva novca iz inostranstva.
Da smo bogatija država, takvi prilivi ne bi nam bili ni potrebni, ali s obzirom na stanje u kojem se nalazimo, oni su vrlo značajni – kazao je Gavran.
Komentarišući povećanje priliva novca iz inostranstva, Gavran je istakao da bi to manjim dijelom moglo da govori o oporavku u zemljama iz kojih novac pristiže u BiH.
Međutim, mislim da je do povećanja priliva najvećim dijelom došlo zbog povećanih potreba građana, odnosno zbog poplava koje su imale direktan udar na životni standard, ali i generalno zbog slabljenja ekonomske situacije u BiH – naglasio je Gavran.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da BiH preživljava zahvaljujući doznakama iz inostranstva. Prema njegovim riječima, doznake su s jedne strane spas za građane i BiH, a s druge strane postoji ogroman problem jer se vlasti ponašaju neracionalno i ne traže mogućnost da se razvija ekonomija.
Situacija sa poplavama je dodatno stimulisala dijasporu da pomogne familiji u BiH – naglasio je Pavlović.
Investicije
Ekonomski stručnjaci naglašavaju da novac iz dijaspore još više dobija na značaju posljednjih godina, s obzirom na to da su strane investicije u padu.
Izvor: Glas Srpske
