Oni moraju podnijeti obimnu dokumentaciju kako bi mogli dostaviti sve ono što je preko potrebo brojnim građanima BiH.
Pored jasno navedenog primaoca humanitarne pošiljke, humanitarci moraju jasno identifikovati ko je pošiljalac humanitarne pomoći, zatim popisati kompletnu robu i napisati izjavu da se radi o robi koja se poklanja.
Uz ovako uredno podnesenu carinsku prijavu i dokumentaciju, a ukoliko se radi o robi koja zahtijeva poseban inspekcijski nadzor ili dozvolu za uvoz, pribavlja se i ta propisana dokumentacija izdata od nadležnog organa. Uz sve ispunjene uslove donosi se rješenje o oslobađanju od plaćanja uvoznih dažbina, čime se završava carinski postupak i roba može biti upućena krajnjem korisniku.
"Na carinskim ispostavama humanitarne pošiljke imaju prednost nad svim ostalim. Carinski službenici pomažu svim osobama koje uvoze humanitarnu robu kako bi što prije pripremili svu dokumentaciju. Dešava se da ljudi skupe pomoć u Austriji, ali ne pripreme sve dozvole. Još jednom podsjećamo da je najbolje da oni koji šalju pomoć, unaprijed kontaktiraju neku od humanitarnih organizacija u BiH koja im na najbolji način može objasniti šta je to sve što im je potrebno od dozvola", rekao je za Klix.ba Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).
Osim što pomoć za ugrožene građane kasni zbog birokratije, za finansijsku pomoć koju građani BiH plasiraju putem humanitarnih telefona, država još uvijek naplaćuje PDV, zbog čega skoro petina pomoći uopšte ne stigne do onih kojima je namijenjena.
"Tako je još od 2006. godine. To se tretira kao usluga, te se stoga naplaćuje PDV na pozive. Koliko sam upoznat, u proteklim danima nije razmatrana mogućnost da se taj propis izmijeni", rekao je Kovačević.
Da se o ukidanju PDV-a na humanitarne pozive nije zvanično razgovaralo u proteklom periodu, potvrdio je za Klix.ba Fuad Kasumović, iz UIO.
"Za to je nadležan Upravni odbor UIO. Oni su jedini koji mogu donijeti tu odluku. U ovoj katastrofi koja je pogodila većinu građana BiH svaki fening je bitan. Bojim se da će obnova trajati godinama. Apsolutno sam za to učinimo sve što možemo za te ljude, pa i da se taj iznos PDV-a od poziva prepusti humanitarnim organizacijama", rekao je Kasumović za Klix.ba.
Ističe da je UIO predložila Vijeću ministara skraćenu proceduru kada je riječ o uvozu humanitarne pomoći u BiH.
"UIO je tražila skraćeni postupak od Vijeća ministara. Međutim na sjednici Vijeća ministara Špirić i grupa ministara uz njega su bili apsolutno protiv toga. Te procedure na kraju nisu usvojene i zato nema tog brzog protoka pomoći za građane BiH", rekao je Kasumović, inače bivši zamjenik ministra finansija BiH.
izvor: Klix.ba
