Oni upozoravaju da BiH ne čini dovoljno da se na vrijeme preorijentiše na obnovljive izvore energije, ističući kao poseban problem dalje insistiranje na izgradnji termocentrala, umjesto da se fokusiraju više na obnovljive izvore energije. Oni podsjećaju da BiH i dalje ima nedovoljno iskorišten vodni potencijal te da bi se u južnim područjima sa mnogo sunca mogle graditi solarne energane, a u otvorenim gorskim područjima vjetroparkovi.
U svim pregovaračkim dokumentima EU navedeno je da EU promoviše odlučnu akciju za čistiju okolinu, održiv razvoj i zaštitu životne sredine. Navode da EU pravna stečevina sadrži čitav niz odredaba u vezi sa klimatskim promjenama, kvalitetom vode i vazduha, zbrinjavanjem otpada, zaštitom prirode, industrijskim zagađenjem, korištenjem hemikalija, bukom i civilnom zaštitom.
U mišljenju Evropske komisije o napretku BiH je upozoreno da BiH ima određeni nivo spremnosti za članstvo u EU kada je u pitanju ekologija, što, prevedeno sa šifrovanog briselskog jezika, znači da je urađeno vrlo malo u ovoj oblasti.
Poseban problem, kako je istaknuto u analitičkom izvještaju, predstavlja nedostatak politika za energetsku efikasnost. Kako kažu, BiH se, prema akcionom planu iz ove oblasti, obavezala da će do 2018. godine trošenje energije smanjiti za devet odsto, dok je ostvareno samo 3,77 odsto.
"BiH nema državni zakon o zaštiti okoline niti državni autoritet koji se bavi ovom tematikom. Usklađivanje zakonodavstva u ovoj oblasti sa pravnom stečevinom EU se sprovodi bez postojanja nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine", upozoravaju oni.
Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH, je "Nezavisnim" rekao da je zagađenje veoma ozbiljan problem u BiH, kojem se ne pridaje adekvatna pažnja.
"Mnogo energije dobijate iz uglja, poput lignita. Tim ugljem snabdijevate termocentrale sa zastarjelim tehnologijama iz kojih šiklja smrtonosno zagađenje. EU želi da ima ekonomiju bez učešća karbona do 2050. i to je politika buduće predsjednice Komisije (Ursule fon der Lejen). To znači da neće moći da se koriste fosilna goriva – nema mrkog uglja, lignita, mazuta. Ako sada izgradite termocentralu, njen životni vijek je 40-50 godina. Razmislite šta će to značiti u ovom kontekstu ekonomije bez fosilnih goriva, a budućnost je iza ćoška", kaže on.
U Delegaciji EU kažu da postoji problem izgradnje novih termocentrala, iako se, kako navode, BiH obavezala na sastanku u Podgorici na dekarbonizaciju i potvrdila svoju opredijeljenost za postavljanje ambicioznih ciljeva do 2030. godine u vezi sa dekarbonizacijom, obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnosti.
"Ova obaveza bi se trebalo odraziti na svaku odluku o investiranju u energetski sektor", navode oni i upozoravaju da se grade veliki termoenergetski projekti s korištenjem uglja, poput izgradnje novog bloka u termocentrali u Tuzli, za koji ističu i da nije usklađen s pravilima EU u vezi sa državnom pomoći.
"BiH bi trebalo da pažljivo procijeni razvoj Bloka 7 u svjetlu svojih obaveza kao potpisnica međunarodnih ugovora", kažu oni.
Izvor: Nezavisne
