Evropska komisija je izrazila posebnu zabrinutost zbog nastavka migracije stanovništva iz BiH koja može dovesti do odliva radne snage s tržišta rada, te je istakla potrebu da BiH ubrza svoj ekonomski razvoj i dostigne druge države.
BiH je u 2018. godini ostvarila realni rast BDP-a od 3,6%, dok se u 2019. godini zbog slabljenja ekonomske aktivnosti u okruženju bilježi usporavanje ekonomskog rasta. Konstatovan je pozitivan trend rasta direktnih stranih investicija od 43% u prvoj polovini 2019. godine, dok je u prvih osam mjeseci tekuće godine zabilježen rast spoljnotrgovinskog deficita za oko 10%.
EU je i dalje glavni spoljnotrgovinski partner i na njega se odnosi 2/3 ukupne spoljno trgovinske razmjene BiH.
Evropska komisija ocijenila je kako se BiH treba posvetiti ubrzanju i unapređenju procedura donošenja odluka u zemlji, poboljšanju poslovnog okruženja, kao i efikasnosti i transparentnosti javnog sektora, posebno javnih poduzeća. BiH treba usmjeriti posebnu pažnju na kvalitet obrazovanja i njegovu usmjerenost na potrebe tržišta rada i kvalitet fizičkog kapitala kao što je transportna i energetska infrastruktura.
Evropska komisija je pozvala da se osigura održiva politička podrška i vlasništvo nad ekonomskim i socijalnim reformama kroz izradu akcijskog plana za implementaciju dokumenta Zajedničke socio-ekonomske reforme 2019.-2022. godina. Komisija je, takođe, pozvala BiH da izradi i dostavi Program ekonomskih reformi za razdoblje 2020. – 2022. godina.
Komisija je pozvala BiH da usvoji zakon o osiguranju depozita, a kako bi dovršila uspostavljanje okvira za sanaciju banaka u skladu s direktivama EU, te da do kraja godine pristupi Multilateralnoj konvenciji OECD-a o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim pitanjima.
U oblasti statistike BiH treba poboljšati saradnju i koordinaciju među nadležnim institucijama, uspostaviti kompletan i konzistentan sistem nacionalnih računa, definirati NUTS III regije, te se pripremiti za naredni popis stanovništva kao i provesti popis poljoprivrede.
Frontal
