Iako pokazatelji naizgled nisu toliko loši jer ne pokazuju drastično
negativan pad, činjenica je da je osnovica sa koje se računa veoma niska i kada
je riječ o industrijskoj proizvodnji, izvozu, akumulaciji i investicijama.
Zemlji je neophodno povećanje efikasnosti javne potrošnje, kao i unapređenje
poslovnog ambijenta koji bi privukao strane investicije. Mogu li se preporuke
sa papira provesti u stvarnu želju za oporavak države u kojoj jedino raste broj
narodnih kuhinja i sumnjivih milionera?
Najniži regionalni rast bruto društvenog proizvoda u posljednje dvije
godine, uz najlošije poslovno okruženje, te najniži iznos stranih investicija
po stanovniku znak su za alarm koji BiH upozorava na mogući kolaps.
Naredna godina ne donosi veće poboljšanje, ako ga uopšte i bude.
"Vrlo je malo vjerovatno da će doći do značajnog rasta izvoza i u tom
kontekstu očekuje se da će zapošljavanje biti slabo, odnosno tržište rada neće
pokazati neke značajne znake oporavka", kaže Borko Hanđinski, ekonomista
Svjetske banke.
Naizgled povoljni pokazatelji, koji ne pokazuju značajan pad u odnosu na
druge zemlje regije, samo su privid, smatra ekonomski analitičar i projekt
menadžer Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
"To je zbog toga što je stanje u BiH ranije bilo lošije. Npr. stanje u
Hrvatskoj jeste sada primjer beskonačnog zaduživanja, recesije, stalnog
smanjivanja kreditnog rejtinga – i čini se da je trend u BiH u toj uporedbi
manje negativan. Međutim, stanje u Hrvatskoj je takvo da ta država ulazi u EU
za nekoliko mjeseci, da su i vrijedost GDP-a i proizvodnje i broj zaposlenih i
svi ostali pokazatelji daleko bolji nego u BiH, tako da se nemamo čime tješiti.
Stanje u narednom periodu u najboljem slučaju bi moglo stagnirati ili bi se
eventualno u nekim rijetkim sektorima mogli ostvariti određeni pomaci, bez
drastičnog poboljšanja uslova poslovanja i konkurentnosti privrede i ogromnog
zaokreta djelovanja nadležnih vlasti, koje bi se, umjesto parlamentarnim
većinama, trebale baviti ekonomijom. Zaista, čak i ovakve prognoze Svjetske
banke čine se preoptimistične", kaže on.
Kakva je ustvari slika najbolje govori podatak da je samo u Kantonu Sarajevo
svaki mjesec 270 soba ostalo bez posla, te da je značajno opao broj privrednih
subjekata. Sa rastom nezaposlenih rasle su i cijene, što najviše pogađa
stanovništvo, koje živi na ivici siromaštva, a takvih je skoro polovina.
Ekonomsku situaciju u BiH ocjenjuju katastrofalnom.
Međutim, ni u foteljama ne nude optimistične prognoze. Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda kaže: "Naša je procjena da će doći
do pogoršanja makroekonomskih pokazatelja i da je 2015. godina godina koja, po
nama, nosi nadu da bi se moglo desiti puno toga što je dobro."
Mada se prividno trend povećava, u padu su i strane investicije koje su
iznosile oko 80 dolara po stanovniku, dok je regionalni prosjek 300 dolara.
Okosnica bh. ekonomije, s obzirom na nepovoljne vanjske uticaje, trebala bi
biti domaća proizvodnja i ulaganje u raspoložive kapacitete. Od toga, već je
jasno, boljitka zemlja neće osjetiti.
Investicijsko razvojne banke u dubokim su problemima. Oko njih kolaju
korupcionaške afere, poput političkih ucjena u onoj u Federaciji, ali i one u
RS, koja svemu služi, a razvoju ne.
Tako u BiH i u narednoj godini, po navici, možemo očekivati rast broja korisnika
narodnih kuhinja, kojih je do danas 35.000. Takođe, pokazatelji govore da bi
uporedo s njima mogao porasti i broj sumnjivih milionera, čije se bogatstvo
procjenjuje na devet milijardi dolara. Usporedbe radi – priliv stranih
investicija u 2011. godini je iznosio oko 289 miliona evra.
Agencije/Frontal
