izvor: Nezavisne/Frontal
Naime, kreditni portfolio banaka na kraju juna ove godine iznosio je
oko 16,1 milijardu KM, što je tek za 1,2 odsto više nego na kraju prošle
godine, kada je bio na nivou od oko 15,9 milijardi KM.
To su najlošiji kreditni rezultati od recesijske 2009. godine, u kojoj
je ostvaren pad plasmana. Nakon toga, u periodu od 2010. do 2012.
kreditno tržište se blago oporavilo sa godišnjim stopama rasta od 3,5 do
5,3 odsto.
Posebno ovogodišnje zahlađenje primjetno je u plasmanima banaka prema
privatnim preduzećima, koji su tek neznatno šestomjesečno povećanje od
0,3 odsto, dok su krediti stanovništvu na nivou prosjeka od 1,2 odsto.
Bankari čak sumnjaju u bilo kakav realni rast kreditnih plasmana u 2013, ocjenjujući da je na djelu "statistička fatamorgana".
"Realni rast podrazumijeva da se izdaju novi krediti, a stari uredno
servisiraju. Međutim, na sceni imamo da se dospjele obaveze po
postojećim kreditima pripišu novom kreditu i izvrši reprogram, čime
kreditni portfelj raste iako zapravo nije bilo novih plasmana. Zbog toga
cijenim da je došlo do stagnacije kreditiranja", kazao je Radovan
Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH.
On je uvjeren da je usporeno kreditiranje privrede posljedica smanjene
potražnje na koju su uticale ekonomska kriza i neizvjesnost otplate od
strane preduzeća.
Banke u BiH, prema njegovim riječima, posjeduju kreditni potencijal od
više stotina miliona, pa čak i milijardu KM, ali se susreću s manjkom
kvalitetnih projekata koje bi finansirali.
"Zahtjevi preduzeća su niži nego prije nekoliko godina, što je logično
ako vidimo da je veliki broj pravnih lica pod blokadom računa, u stečaju
ili je ugašen. Sa druge strane, imamo velike kreditne zahtjeve od
preduzeća koja nude navodne razvojne programe, ali uz nisko vlastito
učešće, što je rizik koji banka ne može da prihvati", ističe Bajić.
Priznaje da je posljednjih godina očita i mnogo opreznija kreditna
politika banaka, jer su se mnoge opekle zbog olako datih zajmova, što je
povećalo učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom portfelju na
zabrinjavajućih 15 odsto.
Što se tiče kreditiranja stanovništva, Bajić kaže da su i građani
oprezniji pri zaduženju, znajući da su prošla vremena kada su mogli bez
posebnih naprezanja otplaćivati kredit. Stanovništvo se, kaže, ranije
više zaduživalo za rješavanje stambenog pitanja i nabavku automobila,
dok su sada kreditni zahtjevi mnogo skromniji.
Privrednici, takođe, kažu da je na zahlađenje kreditiranja uticala kako
resecija, koja je smanjila prohtjeve preduzeća, tako i stroži bankarski
uslovi kreditiranja, od visine kamate do zahtijevanog kolaterala i
osiguranja.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, ukazuje da je
kreditiranje privrede u odnosu na stanovništvo sve proteklo vrijeme
bilo neizbalansirano, odnosno da su banke više bile orijentisane na
građane, iako privreda nosi razvoj. Sada, kada u recesiji građanima
padaju primanja i kupovna moć, smatra logičnim da ne mogu povući
kreditna sredstva koja će sigurno otplaćivati.
"Još jedan razlog smanjenog kreditiranja leži u tome da je i javni
sektor koji se takođe zadužuje sada u deficitu, tako da je bankama sužen
prostor, pogotovo što u privredi nema puno zdravih preduzeća. Razlog je
nepovoljan poslovni ambijent, gdje značajnu ulogu igraju fiskalna
opterećenja koja su i dalje visoka. Stalno se izmišljaju novi nameti
kako bi država imala od čega da otplaćuje svoje obaveze prema
međunarodnim kreditorima", naglašava Bakšić.
