BANJALUKA – Osobe koje su u saobraćajnim nezgodama u RS pretrpjele teške
tjelesne povrede sve češće se odlučuju da tužbe za naknadu nematerijalne štete
protiv osiguravajućih kuća, ukoliko za to postoje uslovi, podnose sudovima u
FBiH i Brčko distriktu zbog očekivanih duplo većih odštetnih iznosa.
Pravnici ukazuju da u sudskoj praksi postoje značajna odstupanja u pogledu
visine naknade nematerijalne štete koju dosuđuju sudovi u RS, u odnosu na
sudove u FBiH i Brčko distriktu.
Naime, visina naknade nematerijalne štete umnogome zavisi od činjenice da li
je za isplatu štete odgovorno osiguravajuće društvo sa sjedištem u RS, FBiH ili
Brčko distriktu. Ako je u saobraćajnoj nezgodi koja se desila u RS oštećeno
lice sa prebivalištem u RS, a štetnik je osiguran kod osiguravajuće kuće sa
sjedištem u FBiH, tada oštećeno lice, ukoliko nije zadovoljno ponuđenim iznosom
naknade štete u vansudskom postupku, tužbeni zahtjev protiv društva može
podnijeti nadležnom sudu u RS ili sudu u FBiH.
Predrag Baroš, advokat iz Banjaluke, kaže da sudovi u RS nemaju jedinstvene
kriterijume za naknadu nematerijalne štete, dok sudovi u FBiH primjenjuju
orijentacione kriterijume iz 2006, a sudovi u Brčkom iz 2010. godine.
"Ukoliko je oštećeno lice pretrpjelo teške tjelesne povrede, koje su
ostavile trajne posljedice i invalidnost preko 50 odsto, tada bi u postupku
pred sudovima u FBiH ili Brčko distriktu BiH, moglo da ostvari gotovo duplo
veću naknadu štete u odnosu na štetu koju dosuđuju sudovi u RS", tvrdi
Baroš.
On smatra nelogičnim da visina naknade nematerijalne štete lica oštećenog na
teritoriji RS zavisi od mjesta sjedišta osiguravajućeg društva, ocjenjujući
potrebnim da sudovi u RS zauzmu jedinstvene orijentacione kriterijume i
ujednače ih sa onima u FBiH i Brčkom.
U Agenciji za osiguranje RS smatraju, pak, da ne postoji mogućnost za
zakonsko ujednačavanje sudske prakse, navodeći da se propisima u osiguranju ne
definišu opšta pravila građanske odgovornosti za štetu već su ta pravila
sadržana u Zakonu o obligacionim odnosima.
"Kada bi se propisima o osiguranju uveli drugačiji kriterijumi od onih
kako su propisani u tom zakonu, tada bi odgovorno lice za štetu moglo biti u
dvostrukom režimu naknade štete, jednom po propisima o osiguranju, a drugom po
opštim pravilima građanske odgovornosti za štetu, što znači da osiguranje od
odgovornosti za štetu ne bi postojalo", kaže Božana Šljivar, direktor
Agencije za osiguranje RS.
Ona navodi da FBiH, kao i države u regionu, na sličan način, kao RS uređuju
pitanje građansko-pravne odgovornosti na štetu. Šljivareva potvrđuje da u FBiH
postoje orijentacioni kriterijumi i iznosi za utvrđivanje visine nematerijalne
odštete, ali ističe da oni, kako je zaključio Vrhovni sud, ne predstavljaju
formulu koja automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, jer
se ona utvrđuje tokom suđenja.
Slučaj Hrvatske
U Hrvatskoj je pokrenuta inicijativa za donošenje Zakona o obaveznim
osiguranjima u prometu koja je izazvala velike polemike zbog uvođenja
takozvanih medicinskih tablica i tablica odštete u zakon, pod pretpostavkom da
će dovesti do smanjenja sudskih sporova.
Dio stručne javnosti, međutim, smatra da postoji opasnost od stvaranja
kontraefekta, odnosno da će doći do povećanja sudskih sporova. Ovakva
regulativa omogućava da oštećena lica tuže za naknadu štete i osiguranika, jer
bi osiguravači plaćali samo štetu propisanu medicinskim tablicama, a
nezadovoljna oštećena lica bi ostatak mogla tražiti u sudskoj parnici prema
opštim pravilima građanskopravne odgovornosti.
Nezavisne/Frontal
