U ovoj agenciji je rečeno da je povećano učešće kredita odobrenih za
finansiranje potrošnih dobara sa 73 odsto na 74 odsto, dok je učešće
stambenih kredita smanjeno sa 24 na 23 odsto, a sa preostalih tri odsto
kreditirani su mali zanati, mali biznis i poljoprivreda.
Bankarski krediti koji su izdati građanima FBiH predstavljaju 47,6
odsto od ukupne vrijednosti izdatih kredita u FBiH u 2012. godini koji
su u tom periodu zabilježili neznatan rast od 1,7 odsto ili 179 miliona
KM u odnosu na 2011. i na kraju 2012. iznosili – 10,67 milijardi KM.
U 2012. godini sektorska struktura kredita je neznatno promijenjena u odnosu na kraj 2011. godine.
Kada je riječ o visini kamatnih stopa kod banaka u FBiH, posmatrano u
periodu od posljednjih pet godina, evidentan je umjeren, ali
kontinuiran pad ponderisanih prosječnih efektivnih kamatnih stopa /EKS/
na kredite izračunate na godišnjem nivou kako kod privrede, tako i
stanovništva.
Prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo FBiH, EKS je na
kredite plasirane stanovništvu u decembru 2012. godine iznosila 9,69
odsto, što je za 0,25 procentnih poena više u odnosu na decembar 2011.
godine.
EKS na dugoročne kredite plasirane stanovništvu je sa decembarskog
nivoa 2011. godine od 9,31 odsto povećana na 9,59 odsto u decembru 2012.
godine.
EKS na kratkoročne kredite koji su dati građanima u decembru 2012.
godine iznosila je 10,89 odsto što je za jedan procentni poen manje u
odnosu na decembar 2011. godine.
Kontinuirani pad ponderisanih EKS na kredite i kod privrede i kod
građana praćen je blagim oscilacijama tokom 2012. godine, sa najvećom
vrijednosti zabilježenoj u maju 2012. godine od 8,12 odsto, a najnižom u
oktobru 2012.godine od 7,14 odsto.
U Agenciji za bankarstvo FBiH ne raspolažu podacima o visini kamata
koje banke naplaćuju po osnovu ostvarenih minusa na računima građana,
kao ni o visini takvih zaduženja.
(Srna/Frontal)

