Sumarno posmatrano, ovo znači da ukupni depoziti u BiH sada iznose 15,1 mlrd KM, a krediti 16,7 mlrd KM.
Kada se posmatra struktura depozita, na novac koji čuva stanovništvo otpada više od pola ovog iznosa, odnosno 8,8 mlrd KM, a ovi depoziti su zabilježili rast 9,5%. Depoziti privrede drugi su po veličini učešća u ukupnim depozitima i u posmatranom periodu su iznosili 3,5 mlrd KM. Nakon njih slijede depoziti sektora opšte vlade s 1,6 mlrd KM, te depoziti ostalih sektora s 1,3 mlrd KM.
Najveće učešće u ukupnim kreditima imaju krediti plasirani sektoru privrede 49,4% i krediti plasirani sektoru stanovništva 44%.
Stručnjaci ipak smatraju da se skok depozita ne može ocijeniti kao pozitivan zbog toga što on u vladajućim kriznim ekonomskim uslovima znači da se novac čuva i da nikome ne pada na pamet da sada investira.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ocijenio je da je do rasta depozita došlo zbog toga što se ljudi boje situacije koja ih očekuje u budućnosti.
– Upravo zbog toga, ko god je u mogućnosti da štedi to čini. Svi čuvaju novac za crne dane – rekao je Pavlović.
On je konstatovao da je ovakav trend nastavljen zbog sveprisutne ekonomske nesigurnosti u cijeloj BiH, naročito sada, u izbornom vremenu.
– Ovolika neizvjesnost je izuzetno pogubna i za privredu i za građane. Sadašnje povećanje štednje, odnosno depozita, obrnuto je korisno za jednu državu, jer čuvanje i neulaganje novca predstavlja problem i znači da od novog zapošljavanja nema ništa – rekao je on.
Pavlović ističe da je proporcija prema kojoj se krediti plasirani građanstvu i privredi gotovo nalaze u razmjeri pola-pola loša.
– U privredu bi trebalo biti plasirano daleko više kredita u odnosu na stanovništvo, jer je ona ta koja stvara novu vrijednost. Opet, kada su u pitanju krediti stanovništva, kod nas oni se zbog neimaštine troše na loš način, odnosno za finansiranje svakodnevnih životnih potreba – rekao je on.
Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke iz Mostara, potvrdio je da nije lako povjerovati u to da depoziti stanovništva u tolikoj mjeri rastu u zemlji koja je toliko siromašna.
– Građani više uopšte ne troše tamo gdje ne moraju i u svakoj mogućoj mjeri štede – rekao je Vlaho.
On je dodao i to da uprkos činjenici da su bankari pokušali aktivirati privredu kroz smanjenje kamata, koje su sada niže nego ikada, u konačnici nije došlo do njenog značajnijeg pokretanja.
– Tržišni optimizam nije na potrebnoj razini da bi se poduzetnici lako odlučili na ulaganja – rekao je on i dodao da je neophodno da vlasti stvore stvarne preduslove za investicijske projekte.
izvor: ekapija.com
