izvor: Frontal
Prema istraživanju provedenom na reprezentativnom
uzorku u biroima za zapošljavanje Doboj i Novo Sarajevo trećina od ukupnog
broja prijavljenih nezaposlenih je aktivna u traženju zaposlenja, dok su dvije
trećine nemotivisane ili nezainteresovane za pronalazak posla.
Naime, u Birou Doboj tek 26% anketiranih
svakodnevno ili povremeno prati objavljene oglase i prijavljuje se na njih, dok
je u Novom Sarajevu taj broj nešto viši i iznosi 41%. Analiza starosne
strukture ukazuje na zabrinjavajuće veliku neaktivnost osoba iznad 30 godina: u
Doboju je 73% neaktivno dok je u Novom Sarajevu taj postotak 53%. U
Doboju je neaktivnost primjetna i među osobama u dobi do 30 godina i iznosi
57% dok je u Novom Sarajevu njihova neaktivnost na nivou od 29%.
Pored podataka o rijetkom prijavljivanju na
objavljene oglase, na neaktivnost značajnog broja nezaposlenih ukazuju i podaci
o malim procentima osoba koje su u posljednjih 12 mjeseci pohađali kurseve sa
ciljem unapređenja vlastitih znanja i vještina (samo 6% u Doboju i 13% u Novom
Sarajevu) kao i skoro zanemarljivi procenti osoba koje su bile uključene u volonterski
rad (3% u Doboju i 7% u Novom Sarajevu).
Rezultati istraživanja ukazuju da je
zadovoljstvo klijenata javnih službi za zapošljavanje na relativno
zadovoljavajućem nivou. U Novom Sarajevu je 39% korisnika zadovoljno pruženom uslugom,
dok je 34% njih indiferentno, ali i dalje se ne izjašnjavaju kao nezadovoljni.
U Doboju je brojka zadovoljnih nadpolovična i iznosi 53%, dok je broj
neodlučnih 28%.
Ova ocjena je, međutim, usko vezana za
očekivanja nezaposlenih od službe, a istraživanje ukazuje da su korisnici
usluga službi dominantno koristili samo tri usluge: osiguranje prava na
zdravstveno osiguranje, izdavanje potvrda, zahtjeva i ostala administracija, te
novčane naknade.
Stoga se može zaključiti da klijenti
zadovoljstvo iskazuju pruženim administrativnim uslugama. Zaključci
istraživanja podvlače potrebu proširivanja usluga javnih službi za zapošljavanje,
posebno u smjeru uspostavljanja kvalitetnog savjetodavnog rada sa nezaposlenim
licima, te na aktivan rad sa poslodavcima, kako bi se službe za zapošljavanje postale
efikasnije u svom osnovnom mandatu – posredovanju pri zapošljavanju.
