U izvještaju Agencije za bankarstvo o stanju u bankarskom sistemu RS u prošloj godini ističe se da su u 2011. godini 1.664 jemca ukupno otplatila 4,11 miliona KM po 1.387 kredita fizičkih lica.
Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH Jovica Cvjetković kaže da je, prema njihovim podacima, daleko veći i broj žiranata i iznos kredita koji su otplatili nego prema podacima Agencije.
On je istakao da je tačno da su žiranti lani otplatili manji iznos nego u 2011. godini, ali da je glavni razlog za to činjenica da je značajan broj žiranata ostao bez posla i da nisu bili u mogućnosti da vraćaju kredite, već su dobili rješenja da im je opterećena imovina.
To je jedini razlog zbog čega je taj broj i iznos smanjen. Blizu 40 odsto kredita koji su odobreni, odobreno je dužnicima koji ne mogu da ih vrate. Banke sada pokušavaju te kredite da prodaju nekim agencijama koje će pokušati da to naplate. Već je bilo slučajeva da se agencije pod ko zna kakvim nazivom registruju. To su klasični utjerivači dugova, jer uzimaju od banaka od 20 do 25 odsto od naplaćenog iznosa – tvrdi Cvjetković. Dodao je da je bilo slučajeva da su žirantima dolazili i na vrata predstavnici nekih agencija u namjeri da naplate dug.
Cvjetković je naglasio da je zahvaljujući izmjenama Zakona o bankama koji je stupio na snagu u decembru 2011. situacija mnogo bolja za nove žirante, koji su mnogo upućeniji i pitaju za svoja prava, a da su i banke mnogo opreznije pri odobravanju kredita.
Predsjednik Udruženja banka BiH Radovan Bajić kaže da se dugovi moraju vraćati i da sa stanovišta povjerilaca taj problem uopšte ne postoji.
Postoje dužnici, a iza njih stoje žiranti. To je dobrovoljni odnos između dužnika i žiranta. Naravno da dug treba da vrati dužnik, ali žiranti su sudužnici i ukoliko on to ne može, moraju oni koji su sudužnici. Naravno da banke treba da primjenjuju zakon i da naplaćuju od onoga od koga mogu da naplate u najkraćem roku, a razlog je zaštita povjerilaca – naglasio je Bajić.
On je naglasio da na nivou BiH trenutno oko 5.000 žiranata vraća tuđe kredite, što je, prema njegovim riječima, relativno mali broj. Dodao je da banke imaju pravo po zakonu da svoja potraživanja prodaju, ali da to moraju da rade u skladu sa zakonom.
Jedan od žiranata koji vraća tuđi kredit kaže da banke često vrše pritisak i ne dostavljaju svu neophodnu dokumentaciju kako bi žirant imao uvid u kreditni dosije dužnika.
Kad dužnik nije plaćao, zvali su me više puta i tražili da ja platim jer će mi u suprotnom blokirati platu. Poslije toga sam u više navrata platio ukupno 1.500 KM. Ono što me ljuti je to što nisu ni pokušali da naplate ratu od dužnika, iako je u jednom momentu imao na svom računu dovoljno novca – rekao je ovaj žirant. Naglasio je da je napisao žalbu banci, na koju su mu u odgovoru napisali da je potpisao i prihvatio da bude žirant.
Prigovori
U Agenciji za bankarstvo ističu da su sve banke u RS lani dobijale prigovore klijenata i to ukupno 346 prigovora, od čega je 48 bilo od žiranata.
Najveći broj prigovora, njih 78, bio je po osnovu ostalog iz oblasti kreditnog poslovanja, po osnovu obračuna kamate 69, po osnovu promjene uslova kreditiranja bilo je 28 prigovora, a po osnovu naknade po kreditnim poslovima 23 prigovora.
(Glas Srpske/Frontal)
