U ERS-u ističu da se sredstva uplaćuju zavisno od ostvarene
proizvodnje, te da ukupno uplaćena sredstva u budžete lokalnih zajednica u
istočnoj Hercegovini po osnovu ove naknade iznose 10 do 15 miliona KM godišnje.
"Svako povećanje naknade bi se, neminovno, odrazilo na
povećanje cijena električne energije, što i zakonodavac ima na umu kod
određivanja naknade", ističu u ERS-u komentarišući izjavu gradonačelnika
Trebinja Slavka Vučurevića da bi trebalo povećati sredstva od hidroakumulacija
na lokalne zajednice u istočnoj Hercegovini.
Govoreći o potrošnji električne energije u Elektroprivredi,
napominju da je ona u januaru i februaru približno na nivou planirane, čak
neznatno ispod plana, te ističu da restrikcija neće biti.
"Restrikcija nismo imali ni u uslovima izuzetno velike
potrošnje i male proizvodnje u hidroelektranama, kakav je bio slučaj tokom
prošle godine", kažu nadležni u ERS-u.
Oni napominju da proizvodni kapaciteti pokazuju dobru
pogonsku spremnost, što omogućava da se elektroenergetski sistem održi
stabilnim u uslovima niskih akumulacija i ekstremno niskih dotoka.
U ERS ističu da bi više cijene električne energije omogućile
brži razvoj Elektroprivrede, ali da je Vlada Republike Srpske, kao većinski
vlasnik, opredijeljena da se niskim cijenama obezbijede pogodnosti privredi i
stanovništvu.
U upravi firme kažu da je cijena struje u Srpskoj izuzetno
niska, znatno ispod tržišne i da je niža u odnosu na Federaciju BiH, te da je u
svim ostalim zemlje u okruženju, izuzev Srbije, električna energija skuplja.
"Elektroprivreda ne postavlja kao osnovni cilj profit,
već sigurno snabdijevanje kupaca u Republici Srpskoj, po ekonomski
prihvatljivim cijenama", kažu u ERS-u.
(Srna/Frontal)

